UDAR NA PUTINA Svi detalji velikog plana smanjenja energetske ovisnosti EU o Rusiji: ‘Moskva je već u panici...‘

Do 2030. Amerika će Europi slati 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje

Nakon što su pokazali veliku solidarnost s Ukrajinom, obećali povećanje svake vrste pomoći te poslali poruke Rusiju da će sve više biti izolirana i ekonomski i politički, lideri Europske unije su na summitu u Bruxellesu drugog dana raspravljali i energetici. Na stolu su bili brojni prijedlozi i ideje. Cilj je pogoditi što više Rusiju kako ne bi zaradu od plina i nafte koristila za ratnu mašineriju u Ukrajini. Ali pri tome osigurati i da šteta po EU bude što manja.

Zato je na samom početku sastanka bilo jasno da je nemoguće postići potreban konsenzus za punu zabranu uvoza nafte i plina iz Rusije. Ovisnost nekih država članica o ruskoj energiji je tako velika da bi posljedice bile katastrofalne.

No bez problema su se svi složili da je potrebno ubrzati smanjenje ovisnosti o Rusiji. Postizanje tog cilja, kako je u svom prijedlogu iznijela i Europska komisija, postiglo bi se kroz diverzifikaciju izvora i ulaganje u alternativne izvore energije.

Ključno za Europu je i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje pomažu da se što brže i što više smanji europska ovisnost o ruskim energentima.

Radna skupina

Danas su se u Bruxellesu sastali američki oredsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a jedina tema je bila upravo povećanje isporuke američkog plina Europi.

Von der Leyen je rekla da se Europa mora oslanjati na prijateljske države, partnere s kojima dijeli iste vrijednosti, na one koji neće napadati susjede jer se osjećaju jačima, i zato će cilj ostati puna neovisnost od ruskom plinu.

Biden i von der Leyen su najavili i osnivanje zajedničke radne skupine koja će raditi na pronalasku najboljih, najučinkovitijih i najbržih načina za smanjenje ovisnosti Europe od ruskog plinu.

Europska komisija i Sjedinjene Države su se dogovorili da će SAD raditi na tome da još ove godine opskrbe tržišta Europske unije s dodatnih 15 milijardi kubičnih metara plina. A do 2030. godine ta bi količina bila 50 milijardi kubičnih metara, što je gotovo jedna trećina količine koju trenutno EU uvozi od Rusije.

Ali i EU će ulagati više u izgradnju LNG terminala i povećanje kapaciteta za skladištenje plina.

Zelena tranzicija

- Danas smo se dogovorili oko zajedničkog plana kako bismo postigli taj cilj, istovremeno ubrzavajući naš napredak prema budućnosti sigurne, čiste energije - rekao je američki predsjednik Biden govoreći pred novinarima u Bruxellesu uz predsjednicu Europske komisije von der Leyen. I Biden i von der Leyen su naglasili kako je paralelno bitno ubrzati i ulaganja u alternativne izvore energije kroz promjenu ciljeva zelene tranzicije, ali i smanjenjem potrošnje energije.

Europska unija je već pojačala napore da osigura više LNG terminala nakon pregovora s većim brojem država od kojih nabavlja ukapljeni plin. Već na početku ove godine, kada je cijena plina bila visoka, došlo je do rekordnih isporuka LNG-a u visini od preko 10 milijardi kubičnih metara. Samo u ožujku isporuke plina iz SAD-a iznosile su 4,4 milijardi kubičnih metara, što je dva puta više od normalne isporuke u istom razdoblju prošle godine.

Njemačka ostaje jedna od najranjivijih članica EU kada je u pitanju ovisnost od ruskom plinu i nafti. Zato se protive embargu na uvoz nafte i plina, ali i njemački kancelar Olaf Scholz je, prema diplomatskim izvorima, na sastanku Europskog vijeća rekao da je Rusija "u panici zbog brzine kojom se smanjuju narudžbe energenata od Rusije". Njemačka bi već do kraja ove godine mogla gotovo u cijelosti postati neovisna od ruske nafte i ugljena, ali je veći problem plin jer za to nema brze alternative.

Neke države članice EU, pogotovo baltičke države i Poljska, ponovile su zahtjev da EU zabrani uvoz nafte iz Rusije. To je podržala i Finska, koja se slaže da se novcima za Rusku naftu financira i ratna mašinerija Rusije u Ukrajini.

No iako ne postoji suglasnost o embargu, problem za EU je i zahtjev Putina da se ubuduće plin i nafta Rusiji plaćaju u rubljima. Italija i Njemačka su već poručile da bi to smatrale kršenjem ugovora koje imaju s Gazpromom i drugim ruskim kompanijama. Posljedice ovakve odluke Rusije su se razmatrale i na sastanku Europskog vijeća.

Ponuda i potražnja

Tema oko koje su se lideri EU sporili gotovo cijeli dan u petak na sastanku u Bruxellesu bila je i ideja o postavljanju ograničenja na cijenu plina. Taj zahtjev su neke mediteranske države uputile još prošle jeseni, ali nije bilo potpore. Još uvijek nema suglasja u EU o tome, iako je sve veći broj država otvoren za to. Njemačka i Nizozemska smatraju da treba dopustiti i dalje da se cijene stvaraju prema pravilima na tržištu.

No Španjolska, Grčka i brojne druge zemlje smatraju da se EU, kao veliki kupac, može nametnuti i postavljenjem najveće cijene koju želi plaćati. Problem je može li kupac dobiti robu ako on odredi cijenu. Grčki premijer Mitsotakis je rekao da treba ograničiti cijenu jer smatra da je sadašnja visoka cijena na tržištu rezultat spekulacija a ne odraz ponude i potražnje.

Europska unija je postigla suglasnost i za zajedničku nabavu plina i punjenje skladišta. Iskustvo u nabavi cijepiva, koje je Europska komisija u ime država članica nabavljala po povoljnijim cijenama nego što bi neke države mogle, poslužilo je kao motiv da se ide i na zajedničku nabavu plina, počevši s državama koje budu htjele u tome sudjelovati.