Ukupni dug opće države na kraju rujna 82,4 posto BDP-a

Hrvatska narodna banka objavila je konačne podatke o ukupnom dugu opće države na kraju rujna prošle godine, prema kojima je on iznosio 344,7 milijardi kuna ili 82,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

U odnosu na prethodne podatke, objavljene krajem listopada, ukupni dug opće države sada je veći za 3,9 milijardi kuna ili 1,1 posto, dok njegov udjel u BDP-u bilježi smanjenje od 3,7 postotnih bodova.

Naime prema prethodnim podacima, konsolidirani dug opće države na kraju lipnja bio je 340,8 milijardi kuna, što je činilo 86,1 posto BDP-a. U odnosu na prethodno tromjesečje, za unutarnji dug bilježi se rast od 6,3 milijarde kuna ili 2,9 posto, a za inozemni dug pad od 2,5 milijardi kuna ili 2,1 posto, navode iz HNB-a.

U usporedbi pak s krajem rujna 2020. godine, ukupni dug opće države veći je za 18,7 milijardi kuna ili za 5,7 posto. Pritom, taj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga, za 7,9 milijardi kuna ili 3,6 posto, te inozemnog duga, za 10,8 milijardi kuna ili 10,2 posto. “Unatoč blagom rastu duga opće države u proteklom razdoblju, zbog značajnijeg rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom posljednjih mjeseci, udio duga opće države u odnosu na BDP se smanjio”, napominju iz središnje banke.

Tako, promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni je dug na kraju rujna 2021. iznosio 82,4 posto BDP-a, a na kraju rujna prošle godine 84,7 posto, što je smanjenje od 2,3 postotna boda na godišnjoj razini

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 64,3 posto, drugi su po važnosti dugoročni krediti, 29,5 posto, a slijede kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, zajedno sa 6,2 posto. Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2021. bio za 200 milijuna kuna ili 0,8 posto veći u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 18,2 milijarde kuna ili 5,9 posto, zaključuje se u HNB-ovom statističkom priopćenju.