Umirovljenici danas doživjeli gadan udarac, jedna skupina je teško pogođena
Od 1. siječnja na snagu stupa niz zakonskih izmjena koje će značajno utjecati na svakodnevni život građana Hrvatske. Promjene obuhvaćaju ključna područja poput porezne politike, socijalnih prava i regulacija u gospodarstvu, a cilj im je povećanje standarda života, poticanje zaposlenosti i olakšanje poslovanja. Iako Vlada naglašava pozitivne učinke reformi, stručnjaci upozoravaju na moguće izazove u njihovoj provedbi, dok građani s oprezom iščekuju kako će se nove mjere odraziti na njihove kućne budžete i životni standard. Izdvojili smo neke od najvažnijih zakona čiju će promjenu od 1. siječnja osjetiti najveći broj građana.
Hrvatski sabor 14. prosinca izglasao je izmjene šest poreznih zakona, koji na snagu stupaju 1. siječnja. Za građane je vjerojatno najvažnije uvođenje poreza ne nekretnine koje nisu korištene za stalno stanovanje ili dugoročni najam. Prema novom zakonu stope se kreću od 0,6 i 8 eura po četvornom metru, a o visini će odlučiti same lokalne samouprave.
Porez na nekretnine plaćati će vlasnici onih nekretnina koje su u kratkoročnom najmu te nekretnina koje su prazne, odnosno koje se ne koriste. To znači da vlasnik nekretnine koji u istoj živi ili je iznajmljuje u dugoročni najam porez neće plaćati. Dugoročni najam podrazumijeva razdoblje od minimalno deset mjeseci. Obveza plaćanja poreza jednako se odnosi na domaće i strane fizičke i pravne osobe. Prihodi od ovog poreza bit će podijeljeni tako da 80 % pripada lokalnim jedinicama, dok 20 % ide u državni proračun.
Nagrade za radne rezultate
Od 1. siječnja povećava se osobni odbitak za izračun poreza na dohodak, sa 560 na 600 eura. U 2025. godini, nagrade za radne rezultate će biti povećane na 1.200,00 eura godišnje, a otpremnine prilikom odlaska u mirovinu će iznositi 1.500,00 eura. Stipendije za učenike i studente će se povećati na 600,00 eura mjesečno, dok će naknada za odvojeni život biti 300,00 eura mjesečno.
Poslodavci će od nove godine morati plaćati doprinose za radnike koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina, što do sada nije bila obveza. Povećava se prag za obveznike PDV-a s 40 tisuća na 60 tisuća eura, što znači da poduzetnici s godišnjim prihodom do 60.000 eura neće biti obvezni obračunavati PDV.
U novoj godini povećava se i naknada za nezaposlene. Umjesto 30 posto osnovice, sada će se u razdoblju od 91. do 180. dana koristiti osnovica od 35 posto. Od 1. siječnja raste minimalna plaća sa sadašnjih 840 na 970 eura, što znači da će građani koji rade za minimalac primati 750 eura.
Prijevremena starosna mirovina
Osiguranici u Hrvatskoj stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, no to trenutno vrijedi samo za muškarce.
Žene trenutno uživaju povoljnije uvjete, ali će do 2030. godine zakon izjednačiti uvjete za oba spola. Od tada će i žene i muškarci moći ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu pod istim uvjetima – s 60 godina života i 35 godina staža.
Osiguranici koji odluče otići u prijevremenu starosnu mirovinu suočit će se s trajnim smanjenjem polaznog faktora mirovine. Penalizacija iznosi 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na redovnu starosnu mirovinu. Ova kazna primjenjuje se bez obzira na duljinu mirovinskog staža.
Dvije godine kao nezaposlena osoba
Osiguranici koji ostanu bez posla zbog stečaja poslodavca mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod posebnim uvjetima. Pored redovitih uvjeta za prijevremenu mirovinu, potrebno je da osiguranik nakon prestanka radnog odnosa prouzročenog stečajem poslodavca provede najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba, prijavljena službi za zapošljavanje. Također, mora se odjaviti iz evidencije nezaposlenih neposredno nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu ili najkasnije s prvim idućim danom. Ovi se uvjeti moraju ispuniti kumulativno.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine omogućeno je zapošljavanje do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine, navodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Pravo na mirovinu može se ostvariti najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, pod uvjetom da je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci nakon prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen kasnije, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi
Također, na snagu stupaju izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe čime se iznos naknade od 1. siječnja ove godine povećava sa 120,71 eura na 150 eura. Od 1. siječnja 2025. godine, naknada će se usklađivati jednom godišnje. Također, uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu bit će ublaženi, smanjujući razdoblje neprekidnog boravišta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina.
U prvoj polovici prosinca Zastupnici Hrvatskog sabora su većinom glasova donijeli Zakon upravljanju i održavanju zgrada u sklopu kojega se uvode novčane kazne za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade te za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Zabrana ugradnje klima uređaja odnosi na pročelja koja gledaju na ulice i trgove, a ne više na sva pročelja.
Za stanove u kojima se namjera obavljati djelatnost koja prouzrokuje buku ili vibracije u zgradi, kratkoročni najama u stambenim zgradama i najam za više osoba ubuduće će bit potrebno prikupiti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, s obzirom da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba. Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.
Rješenjem koje donosi ovaj Zakon će suvlasnici zgrade moći iskazati svoje mišljenje o okolnosti da će kroz zajednička stubišta i hodnike prolaziti velik broj različitih osoba. Potrebna suglasnost stavlja se na dvije trećine suvlasničkih dijelova kako potencijalni investitori ne bi ovisili o samovolji svakog pojedinog suvlasnika.
Visoke prekršajne kazne
Također, uvodi se Registar zajednice suvlasnika što je preduvjet za dobivanje OIB-a, a iz tog će Registra velik dio podataka preuzimati Porezna uprava u svoj Registar kućanstava. Pomoću tog registra dugoročno ćemo imati kvalitetne podatke o kućanstvima u Republici Hrvatskoj i pokazatelje za stanove u prostoru što će olakšavati postupanje hitnim službama.
Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 eura do 5.500 eura, a za suvlasnike prekršajne kazne iznose od 400 eura do 10.000 eura. Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnji klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika.
Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5.500 eura do 10.000 eura.
Nakon dugo godina najava povećava se naknada za plastičnu ambalažu sa 0,07 eura na 0,10 eura. Iako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je uvela naknadu za plastičnu ambalažu, ona je dugo godina bila samo 50 lipa, da bi nakon ulaska Hrvatske u eurozonu to bilo preračunato u 7 centi.
Također, od 1. siječnja naplaćivat će se lagane plastične vrećice u koje se stavlja voće i povrće u trgovinama. Trgovine još nisu objavile koliko će stajati, ali cijena će morati biti jasno izložena kraj vrećica. Od 1. siječnja 2025. godine, trgovine koje prodaju dnevni tisak, duhanske proizvode, marke i druge vrijednosne papire obvezne su izdavati račune za te proizvode.
Izvor:dnevno/Foto: Fah
