Usklađivanje mirovina i novi planovi za umirovljenike: Što donosi budućnost?
Umirovljenici u Hrvatskoj s nestrpljenjem iščekuju nadolazeće usklađivanje mirovina, zakonski postupak koji prilagođava visinu mirovina prema rastu troškova života ili plaća. Prema trenutnim najavama, očekuje se da će usklađivanje ovog puta iznositi oko sedam posto, no konačne brojke bit će dostupne tek nakon odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Trenutno se čeka posljednji ključni podatak za točan izračun stope usklađivanja – prosječna plaća za lipanj, koju će Državni zavod za statistiku objaviti za otprilike tjedan dana. Ipak, mnogi umirovljenici suočavaju se s financijskim izazovima s obzirom na prosječnu mirovinu od oko 535 eura. Povećanje će biti isplaćeno u rujnu, zajedno s mirovinom za kolovoz i zaostacima za srpanj.
Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, izjavio je za RTL da je ovo povećanje značajno, posebno u usporedbi s prethodnim razdobljima kada su mirovine rasle za 2,6 posto, kao što je bilo 2016. godine.
„Pa sigurno će rasti iznad sedam posto. To će biti jedno od najvećih usklađivanja. Imali smo isto tako jedan put u srpnju preko osam posto. Prema tome, bit će sigurno iznad sedam posto“, rekao je Vidiš. Naime, krajem prošle godine Vlada je dogovorila promjenu formule za usklađivanje mirovina. Umjesto dosadašnjeg omjera 70:30 u korist rasta plaća ili inflacije, uskoro bi se trebao primjenjivati omjer 85:15.
„Mi planiramo s tim krenuti što prije. Uskoro ćemo to uputiti u zakonodavnu proceduru, ili kraj 2024. ili 2025. Međutim, mi od toga nećemo sigurno odustati. Svjesni smo da smo imali zaista velikih problema s troškovima života. Zato smo imali sad već šest paketa Vlade u kojem je fokus bio na umirovljenike. Imali smo tih osam jednokratnih dodataka“, rekao je Vidiš.
Iako se ne isključuje mogućnost isplate još jednog jednokratnog dodatka, umirovljeničke udruge su putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe zatražile uvođenje trajnog dodatka poznatog kao 13. mirovina. Iako se ranije spominjalo da bi iznos mogao biti između tri i pet godina staža, model i način isplate još uvijek nisu definirani. Vidiš je napomenuo da bi to mogao biti godišnji dodatak, ali da će svi prijedlozi biti poslani u zakonsku proceduru krajem godine, što znači da će umirovljenici vjerojatno morati pričekati sljedeću godinu za konkretne promjene.
Osim niskih mirovina, umirovljenici se suočavaju i s kroničnim nedostatkom mjesta u domovima za starije osobe. Vlada je prije desetak godina obećala izgradnju domova, no trenutno su u izgradnji centri za starije osobe. Neki od njih su otvoreni prošle godine, dok se drugi tek pripremaju za gradnju.
„Tog problema smo itekako svjesni, zato smo prvi puta kao ministarstvo pristupili tome da napravimo jedan zaista veliki projekt izgradnje novih smještajnih kapaciteta. Naše ministarstvo po prvi put radi 18 centara za starije. To su objektivno institucije koje će biti kao i domovi za starije. Međutim, tu nam je iznimno važno da oni pružaju i izvaninstitucionalne usluge. Bitno je da osoba što dulje ostane u svom kućanstvu u svojoj zajednici, ali tu nam je ipak fokus na tih novih 1800 smještajnih kapaciteta koji se grade“, rekao je Vidiš, dodajući da će to smanjiti liste čekanja. Trenutno, domovi mogu primiti samo 2,5 posto starijih osoba, a neki čekaju smještaj više od 10 godina.
„Naši stari trebaju podršku i činjenica da će nam trebati još takvih objekata. Zasad smo usredotočeni na ovih 18, budući da ih još nismo izgradili, a moramo do šestog mjeseca 2026. Prema tome, korak po korak. Sad gradimo ovih 18. To je iznimno opsežan posao. Ali nakon toga ćemo vidjeti dalje. Svjesni smo da će kapaciteta trebati i dalje“, zaključio je Vidiš.
Izvor: Dnevno.hr
