Utajili 15 milijuna kuna poreza: Uskok podigao optužnicu protiv zločinačkog udruženja

CRNA KRONIKA OPTUŽENO 12 OSOBA

Okrivljenici su u malverzacijama koristili model tzv. nestajućih trgovaca

Uskok je podigao optužnicu protiv 12 hrvatskih državljana i četiri tvrtke koje tereti da su, okupljeni u zločinačko udruženje, utajom poreza državni proračun oštetili za više od 15 milijuna kuna, prenosi Dnevnik.hr.

Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete okrivljenika, priopćilo da je optužilo 12 hrvatskih državljana u dobi između 32 i 74 godine zbog zločinačkog udruženja, utaje poreza ili carine te pomaganja u tim nedjelima.

Mediji su ranije izvijestili da su na čelu skupine bili Siniša Bošnjak (41) i Sebastijan Berišić (44), a u akciji Uskoka, Pnuskoka i Samostalnog sektora za financijske istrage Porezne uprave u ožujku 2021. bili su, između ostalih, privedeni još Maja Marković, Hrvoje Ljubičić, Ivan Bošnjak, Kamenko Vučić, Danijel Palić, Haris Halidović, Josip Ancić, Faisal i Alan Al Zoubi i Krešimir Gečević.

Prema pisanju medija, okrivljenici su u malverzacijama koristili model tzv. nestajućih trgovaca koji najčešće uredno prijavljuje PDV, ali ga ne uplaćuje u državni proračun te nakon nekog vremena postaje nedostupan poreznoj upravi, kupcima i dobavljačima.

Uskok je precizirao kako optužnicom tereti Bošnjaka i Berišića da su od 1. siječnja 2019. do 4. ožujka 2021. u Zagrebu i ostalim mjestima u Hrvatskoj, kao stvarni voditelji poslovanja više tvrtki, angažirali treće osobe koje nisu imale nikakva utjecaja na njihovo poslovanje. Cilj im je, tvrdi Uskok, bio stjecanje nepripadne materijalne dobiti uskratom PDV-a.

Prema Uskoku, Bošnjak je s Hrvojem Ljubičićem dogovarao isporuku robe za tvrtke kojima su upravljali Bošnjak i Berišić, dok je poslove zaprimanja, skladištenja i isporuke te robe kupcima vodio Ivan Bošnjak, a Maja Marković izrađivala je račune te obavljala financijske transakcije. Uskok ističe da je šestookrivljeni davanjem pozajmica osiguravao novac za nabavu robe.

Tako nabavljenu robu su Siniša Bošnjak i Ivan Bošnjak prodavali tvrtkama u Hrvatskoj, a robu su dijelom prodavali uz izdavanje računa na kojem je iskazan PDV, a dijelom "na crno" bez izdavanja računa. Naplaćeni novac, dodaje Uskok, transferiran je na račune tvrtki Siniše Bošnjaka i Sebastijana Berišića radi daljnjeg raspolaganja sukladno zajedničkom planu.

Uskok: Izvlačili novac radi prisvajanja i daljnjeg raspolaganja

Njihove su tvrtke potom lažno prijavile ili uopće nisu prijavile PDV pa za 2019. i 2020. nisu platili najmanje 7,1 milijun kuna, već su ih zadržali u zajedničku korist.

Također su Berišić i sedmookrivljeni, korištenjem lažnih računa, omogućili okrivljenim tvrtkama neosnovano umanjenje obveze PDV-a koji su neistinito prijavili i nisu platili u državni proračun, već su ga izvlačili u gotovini radi prisvajanja i daljnjeg raspolaganja u zajedničku korist.

Uskok dodaje da su petorica okrivljenika za svoje tvrtke dogovorili sa Sinišom Bošnjakom i Berišićem ispostavu ulaznih računa inozemnih dobavljača na tvrtke kojima su upravljali dvojica organizatora malverzacija, uz istovremenu izravnu pošiljku robe tvrtkama koja su njezini stvarni stjecatelji.

Zatim je, sumnjaju tužitelji, Maja Marković izrađivala lažne izlazne frakture prema stvarnim kupcima robe, dok su petorica okrivljenika u ime svojih tvrtki, po zaprimanju takvih računa, naložili plaćanja nevjerodostojnih faktura, kao i njihovo knjiženje u poslovnim knjigama svojih tvrtki.

Nakon zaprimanja uplata Marković je izvršila daljnje transfere novca radi podizanja u gotovini "posredstvom trećih osoba". Tako su, na temelju nevjerodostojnih faktura, petorici okrivljenika omogućili neosnovano umanjenje porezne obveze po osnovi PDV-a.

Uskok objašnjava da su petorica okrivljenika lažno prijavila sredstva ili ih uopće nisu prijavila kako bi izbjegli plaćanje najmanje 7,9 milijuna kuna PDV-a za 2020. godinu.

Zatim je novac uplaćen inozemnim dobavljačima, posredstvom trećih osoba, vraćen Berišiću i sedmookrivljenom, a nakon toga je, umanjen za proviziju, vraćen petorici okrivljenika koji su ih koristili za plaćanje robe koju su isporučili stvarnim stjecateljima, a dijelom ga zadržali u vlastitu korist, sumnjaju tužitelji.