UTJECAJ KORONAKRIZE NA GOSPODARSTVO, MARIĆ: ‘Dosad smo izdvojili više od 32 milijarde kuna’
Koronakriza je utjecala na sve segmente života pa tako i na gospodarstvo.
Ukupni financijski učinak koronakrize na Državni proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna, rekao je Zdravko Marić, ministar financija za Večernji list.
Od tog ukupnog iznosa oko 13 milijardi kuna odnosi se na pad proračunskih prihoda odnosno otpis poreza i doprinosa. Više od 19 milijardi kuna odnosi se na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa.
Proračun se puni u skladu s očekivanjima
Govoreći o najvećem dijelu izravnih rashoda, rekao je da se to odnosi na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna. Za dodatne troškove u zdravstvu osigurano je oko dvije milijarde kuna. Ostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi te za HBOR i HAMAG kao i za njihove kreditne linije gospodarstvu.
“Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, istaknuo je Marić.
Osvrnuo se na porezne prihode i doprinose čime se puni Državni proračun te ustvrdio kako se “oni ostvaruju u skladu s očekivanjima”.
“Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija. Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju sporazuma vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi. Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća”, zaključio je Marić u intervjuu za Večernji list.
