Vanđelić: 'Prvi radovi na 2000 zgrada u Zagrebu trebali bi krenuti u siječnju, a na Banovini je 2700 ljudi još uvijek nezbrinuto'

Šef Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić objasnio je kako je sukladno važećem Zakonu o obnovi, proces takav da građani predaju zahtjev Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine koje donosi odluku i šalje u Fond.

Na upit zašto u Ministarstvu to sve kasni, Vanđelić odgovara kako pretpostavlja da 3300 zahtjeva ima problem na kojima rade. Osvrnuo se i na javni poziv kojega je uputio Fond za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu iako Zakon koji to omogućuje još nije donesen.

'Htjeli smo da građani ne izgube dodatnih 15-ak dana vremena. Raspisali smo javni poziv za iskaz interesa koji u očekivanju da se Zakon donese, očekuje se da će 2.11. biti na snazi, svi koji su iskazali interes bit će pozvani za potpis ugovora o nekonstrukcijskoj obnovi njihove zgrade', kazao je Vanđelić za RTL Direkt.

Otkrio je i koliko prijava očekuje.

'Budući da je u potresu u Zagrebu i Krapinsko-zagorskih županiji ima otprilike 5400 zgrada sa zelenom naljepnicom, a 3300 su predali zahtjeve za novčanu naknadu, na neki način su riješili to. Očekujemo oko 2000 zgrada da bi mogli biti kandidati za nekonstrukcijsku obnovu', kazao je.

Objasnio je i tko podnosi zahtjeve.

'U našem javnom pozivu stvar je napravljena na način da upravitelj zgrade ili predstavnik stanara može podnijeti zahtjev, može i digitalno na našem webu Fonda ili može, ukoliko ljudi nisu vični digitalijama, u Zagrebu kod Sheratona', kazao je napominjući i da se traži samo adresa te da osoba mora dati presliku osobne i ispuniti zahtjev na jednoj stranici na kojoj piše je li to obiteljska kuća, stambena zgrada, koliko metara kvadratnih ima ili etažnih dijelova ako je riječ o stambenoj zgradi.

Dodao je kako će se poziv u prvom valu zatvoriti sa 7. studenim te je pozvao građane da iskažu što veći interes i ispune zahtjeve.

'Prvi radovi bi mogli krenuti u siječnju, a najveći val u veljači', kazao je.

Vanđelić je kazao i da za nekonstrukcijsku neće trebati toliko radne snage.

'Nekonstrukcijska obnova nije toliko financijski širokog razmjera. Računamo da bi ukupni troškovi trebali biti do 200 milijuna kuna i zahtjevat će mali broj građevinskih radnika. Za našu građevinsku operativu takav poduhvat nije velik zahtjev', kazao je Vanđelić.

Po pitanju organizacije prometa tijekom obnove, Vanđelić je kazao da je važan dogovor s Gradom Zagrebom i jedinicama lokalne samouprave.

'Ako ćemo raditi sjever Hebrangove ulice nećemo istovremeno raditi i južni dio. Regulirat će se promet i tom dinamikom u dogovoru s Gradom Zagrebom će se za Zagreb dogovarati kako će se ići dalje', kazao je.

U Zagrebu će se uskoro graditi i prva zamjenska obiteljska kuća, a Vanđelić je pojasnio o čemu se radi.

'Prije dva tjedna smo zaprimili prve odluke. Jedna je konstrukcijska obnova u smaobnovi, a jedna je izgradnja zamjenske obiteljske kuće. Došla je prije dva tjedna, u međuvremenu smo obavili geodetske i geomehaničke radove da se utvrdi postoje li livefakcije ili rupe u zemlji. To se radi na istoj parceli. Kuću smo uklonili, sada kreće izgradnja. Kuća se može izgraditi i ranije, 7-8 mjeseci, ali mislimo da je realan okvir sa svim pripremnim radovima i javnom nabavom oko 12 mjeseci od dobivanja odluke do usljenja u kuću', kazao je.

Na pitanje kada će biti odobreno prvo rušenje višestambene zgrade u Zagrebu, Vanđelić je kazao da to ne ovisi o njemu te da za to trebaju dobiti odluku Ministarstva.

Osvrnuo se i na prepirku između njega i ministra Darka Horvata oko građana koji su u Sisku i na Baniji još uvijek stambeno nezbrinuti, bez adekvatnog smještaja te odgovorio što je s tim problemom.

'S 1.10. mi smo u suradnji sa Stožerom napravili veliki napor da se veći dio tih objekata spoji na struju, riješi grijanje. Velik broj ljudi još nema adekvatan smještaj. Najkvalitetnija opcija je da nađu najam kod privatnih osoba, prijatelja ili rodbine. Postoji javni poziv ministarstva i 70 kuna po metru kvadratnom je dotacija države za takvu vrstu najamnine', kazao je.

Vanđelić je kazao i da otprilike još oko 2700 ljudi na Banovini još uvijek nema adekvatan smještaj.