Veće mirovine, veći računi: kako inflacija poništava mirovinsku reformu

Rast mirovina i šire mogućnosti rada od 2026.: što se mijenja i tko ima koristi

Od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju tri važne promjene u mirovinskom sustavu koje donose veća primanja dijelu umirovljenika i fleksibilnije oblike rada u starijoj dobi. Riječ je o ukidanju penalizacije prijevremenih mirovina za starije od 70 godina, povećanju invalidskih mirovina te uvođenju rada na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ovih je dana dodatno pojasnio na koga se mjere odnose i kako će se provoditi.

Ukidanje penalizacije nakon 70. godine

Mirovinskom reformom ukida se smanjenje polaznog faktora (penalizacija) za korisnike prijevremenih mirovina, ali i za umanjene starosne mirovine te starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike — dakle, za sve one kojima je mirovina ranije bila određena polaznim faktorom manjim od 1.
Pravo na ukidanje penalizacije stječe se navršenjem 70 godina života, i to od prvog dana sljedećeg mjeseca. Onima koji su 70. rođendan već proslavili, nova će se mirovina odrediti po službenoj dužnosti od 1. siječnja, a najkasnije do 30. ožujka 2026. Procjenjuje se da će oko 127 tisuća korisnika ovim putem dobiti prosječno povećanje od 56 eura.

Veće invalidske mirovine bez zahtjeva

Druga važna novost odnosi se na povećanje mirovinskih faktora za izračun invalidskih mirovina. Faktor za invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (kao i one prevedene u starosnu) raste s 1 na 1,1, dok se za djelomični gubitak radne sposobnosti povećava s 0,8 na 0,9.
HZMO će novi izračun provesti automatski — bez podnošenja zahtjeva — od 1. siječnja, a najkasnije do kraja ožujka 2026.

Rad u mirovini: puno radno vrijeme uz pola mirovine

Uz već postojeću mogućnost rada na pola radnog vremena uz isplatu pune mirovine (koju koristi više od 37 tisuća umirovljenika), uvodi se i opcija rada na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Time se omogućuje nastavak rada nakon 65. godine bez prestanka obavljanja djelatnosti.
Nova mogućnost posebno je važna za obrtnike i osobe koje obavljaju profesionalne samostalne djelatnosti, ali i za roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Reforma donosi kombinaciju viših mirovina i većeg izbora za one koji žele ostati radno aktivni. Ključno je da se većina promjena provodi automatski, bez dodatne administracije, što bi trebalo ubrzati i pojednostavniti primjenu novih prava od početka 2026. godine.

Inflacija: tihi kradljivac mirovina

Unatoč najavljenim povećanjima, stvarnost za većinu umirovljenika ostaje neumoljiva – inflacija sustavno poništava svaki “rast” mirovina. Kako ističe mirovina.hr, usklađivanje mirovina s rastom cijena i plaća zaostaje za realnim životnim troškovima, osobito kada je riječ o hrani, energentima i stanovanju. Dok statistika bilježi postotke, umirovljenici na blagajnama osjećaju goli minus. Povećanja od nekoliko desetaka eura brzo nestaju pred rastom cijena osnovnih namirnica, lijekova i režija, pa se postavlja ključno pitanje – služe li ove reforme stvarnoj zaštiti dostojanstva starijih građana ili tek popravljanju brojki u tablicama? Bez odlučnog obračuna s inflacijom i sustavne zaštite najnižih mirovina, svaka “reforma” ostaje kozmetički zahvat, a ne rješenje problema koji iz godine u godinu gura umirovljenike na rub siromaštva.