Velika briga i za Hrvatsku. Vijest potvrdila četiri NATO-ova diplomata, Trump ima novi zahtjev
Ipak, još uvijek nije donesena nikakva odluka o završetku bilo koje od operacija. Osim toga, početak i završetak misija zahtijevaju pristanak sva 32 saveznika
Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na saveznike u NATO-u, od kojih zahtijevaju da Ukrajina i partneri iz indo-pacifičke regije - Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja - formalno ne sudjeluju na predstojećem godišnjem summitu Saveza koji će se održati u srpnju u Ankari, glavnom gradu Turske.
Prema izvorima s kojima su razgovarali novinari Politica, sve ukazuje na to da Bijela kuća želi NATO promatrati isključivo kao euroatlantski obrambeni pakt. No, unatoč pritisku SAD-a, Ukrajina i partneri iz indo-pacifičke regije i dalje bi mogli biti pozvani na popratne događaje na summitu. Istodobno su dvojica neimenovanih diplomata primijetila da bi odluka mogla biti posljedica politike Donalda Trumpa kojom SAD provodi drastična smanjenja financiranja međunarodnih organizacija.
Drugi diplomat naglasio je da je u vrijeme kada Sjevernoatlantski savez pokušava uvjeriti širu javnost u izvedivost svojih aktivnosti i povećanje obrambenih izdataka, američko ponašanje "vrlo štetno". "NATO mora komunicirati što se događa i što će učiniti", rekao je.
Boris Pistorius
U isto vrijeme procurila je neslužbena informacija prema kojoj SAD također zahtijeva od NATO-a da reducira operacije u dvije zemlje: posebno ključnu misiju u Iraku i mirovne operacije na Kosovu. Tu vijest potvrdila su, pod uvjetom da ostanu anonimni, čak četiri NATO-ova diplomata.
Za Hrvatsku je važno saznanje da je jasno dao do znanja da želi smanjiti broj snaga KFOR-a na Kosovu, koje predvodi NATO, što izaziva dodatnu zabrinutost među europskim saveznicima, iako su razgovori u vrlo ranoj fazi, prema riječima četvorice diplomata. Međunarodnu mirovnu misiju na Kosovu odobrio je UN i pokrenuo je 1999. godine, a trenutačno ima oko 4500 vojnika. Visoki dužnosnik NATO-a izrazio je veliku zabrinutost zbog namjere okončanja misije jer bi se "situacija na Zapadnom Balkanu mogla brzo pogoršati".
Ipak, još uvijek nije donesena nikakva odluka o završetku bilo koje od operacija. Osim toga, početak i završetak misija zahtijevaju pristanak sva 32 saveznika.
Zapravo, Trumpova administracija radi ono što je i najavila. Na sastanku ministara obrane NATO-a 12. veljače zamjenik tajnika Pentagona Elbridge Colby najavio je da NATO treba duboku reformu. Izjavio je da SAD želi stvoriti "NATO 3.0" koji se neće "temeljiti na ovisnosti Europe" o Americi.
Elbridge Colby
SAD želi igrati manju ulogu u novoj strukturi, ali - što je ključno za ostale saveznike - američki nuklearni kišobran trebao bi ostati u Savezu. Međutim, prisutnost američke vojske u Europi bit će smanjena. "Ovo je smanjenje, a ne potpuno povlačenje", naglasio je Colby.
Nuklearni kišobran je za europske članice NATO-a ključna prednost partnerstva s Amerikom. Naime, nuklearno odvraćanje smatra se najučinkovitijim elementom u NATO-u, a Europa nije spremna zamijeniti sposobnosti koje pružaju Sjedinjene Države.
"Mi u ministarstvu obrane nastavit ćemo pripremati naše oružane snage kako bismo ispunili svoje obveze prema članku 5.", rekao je. Međutim, Washington je i prije davao općenite izjave da članak 5. NATO-ova ugovora i dalje vrijedi, ali ta odredba dopušta varijabilnost u čitanju. Detaljna jamstva - na primjer, o obvezi SAD-a da uđe u rat u slučaju napada na bilo koju članicu NATO-a - Colby nije dao.
Unatoč svemu, ministri obrane napustili su Bruxelles s osjećajem da se u NATO vratila stabilnost. "SAD je članica NATO-a i ostat će članica NATO-a. Ali, da bi NATO ostao transatlantski, potrebno ga je učiniti europskijim, preuzeti više europske odgovornosti, a istodobno se moći osloniti na nuklearno odvraćanje od SAD-a", opisao je američki stav njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Izvor:jutarnji.hr/Foto: Fah
