Velike izmjene Obiteljskog zakona. Neće se više, kao dosad, inzistirati na obiteljskoj medijaciji

Prvi put se propisuje da će sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati uzeti u obzir postojanje nasilja u obitelji

I zmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, koje su u javnoj raspravi do sredine listopada, uklonit će se osnovni uzroci zbog kojih je Ustavni sud ukinuo dio odredaba tog zakona, koji prestaju vrijediti 31. prosinca ove godine, a odnose se na dobrovoljnost obiteljske medijacije, utvrđivanje majčinstva i očinstva, dvojbe vezane uz svakodnevnu skrb o djetetu, ali i zaštitu djeteta izloženog obiteljskom nasilju. Ustavni je sud, podsjetimo, odlukom od 18. travnja ukinuo dio odredaba Obiteljskog zakona zbog nesuglasja s Ustavom i obvezom zakonodavca na usklađenje do kraja godine.

Osim usklađivanja s Ustavom, izmjene će uskladiti Obiteljski zakon je Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, sa Zakonom o izvanparničnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o uvođenju eura kao službene vrijednosti i Zakonom o socijalnoj skrbi. , a povećati će se pravna sigurnost i osigurati ujednačena primjena zakona.

 

Stručni nadzor

Tako će, primjerice, Hrvatski zavod za socijalni rad u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji ili ako procijeni da u okolnostima konkretnog slučaja zajednički sastanak ne bi bio svrhovit, provoditi odvojene razgovore sa strankama, a neće se, kao dosad, inzistirati na obiteljskoj medijaciji. Napušta se obveza sudjelovanja bračnih drugova na prvom sastanku obiteljske medijacije te se bračnim drugovima omogućuje nesmetan pristup sudu, neovisno o tome jesu li sudjelovali u obiteljskoj medijaciji.

 

U slučaju obiteljskog nasilja, sudu se daje mogućnost produžiti trajanje nadzora stručne osobe prilikom susreta jednog od roditelja s djetetom do dodatnih šest mjeseci. Time se štiti dobrobit djeteta kod sumnje na nasilje ili zlostavljanje djeteta koje još nije dokazano ili treba još vremena da se uspostavi odnos djeteta i roditelja bez nadzora.

U Obiteljski zakon ulazi i odredba po kojoj se povredom osobnih prava djeteta podrazumijeva i izloženost dječjem nasilju u obitelji te je tako svatko dužan prijaviti Hrvatski zavod za socijalnu skrb tjelesno ili duševno nasilje, spoljno zlostavljanje, zanemarivanje, zlostavljanje ili izrabljivanje te izloženost dječjem nasilju u obitelji. jer takvo nasilje predstavlja posebnu tešku povredu osobnih prava djeteta. Prvi put se propisuje da će sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem stanovati dijete, o roditeljskoj skrbi i viđanju djeteta s drugim roditeljima, uzeti u obzir postojanje nasilja u obitelji.

 

Briše se zabrana upravljanja sredstvima koja su stečena djetetovim radom Propisuje se dužnost nasilja roditelja koji se nalazi s djetetom da omogući i potiče ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljima, osim ako je zbog ugrožene njegove sigurnosti. Briše se zabrana roditeljima da upravljaju sredstvima koja su stečena djetetovim radom, jer je procijenjeno da, ako dijete s navršenih 15 i više godina zarađuje, roditelji kao nositelji brige o djetetu i osobama koje imaju pravo raspolagati djetetovom imovinom, ne bi smjeli biti isključeni iz upravljanja sredstvima koje je dijete zaradilo.

Priznanje majčinstva

U izmijenjenom zakonu vraća se priznanje majčinstva, tako što se uvodi neoboriva presumpcija majčinstva, ili u slučaju neutvrđenog ili pogrešno upisanog podrijetla djeteta moguće je voditi spor za osporavanje majčinstva ili priznati majčinstvo. Radi sprečavanja moguće zlouporabe instituta priznanja majčinstva, kao dodatni kontrolni mehanizam pri upisu u matici rođenih traži se suglasnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad u svakom pojedinom slučaju.

Priznanje očinstva produžuje se na 300 dana od prestanka braka, a ako je majka sklopila kasniji brak, za priznanje očinstva potreban je pristanak majke i njezina novog muža. U praksi je takvo priznanje bilo moguće samo prije upisa djeteta u maticu rođenih, odnosno prije upisa bračnog očinstva. U slučaju da očinstvo djeteta nije utvrđeno priznanjem, djetetovim ocem smatra se majčin muž.

Udruge koje se bave zaštitom žrtava obiteljskog nasilja objeručke su pozdravile mjere koje donosi ovaj zakon, no njime nisu zadovoljni u udrugama koje zastupaju istospolne zajednice. »Zakon o životnom partnerstvu navodi da su istospolne zajednice u Hrvatskoj obiteljske zajednice, au ovih devet godina provedbe tog zakona mnogi su istopolni partneri oformili svoje obitelji s djecom te zaslužuju da budu prepoznati u Obiteljskom zakonu«, poručio je u svom komentaru u e-savjetovanju. Ivan Zidarević iz Europske civilne inicijative Zagreb.

– Znamo da nema političke volje da istospolne zajednice uđu u Obiteljski zakon. Nije to samo pitanje ovog zakona, trebalo bi Ministarstvo uprave mijenjati rodne listove… Obiteljski zakon i ne bi trebalo mijenjati kad bi se Zakonom o državnim maticama uvela opcija rodnog lista za dva roditelja, pa bi se tako olakšalo posvajanje i priznavanje rodnih listova iz inozemstva. Idealno bi bilo da se Obiteljski zakon promijeni u smislu da se češće koriste roditelji kao pojam, umjesto pojmova oca i majke, smatra Daniel Martinović iz Duginih obitelji.