Velike promjene na tržištu nafte: 'To što se dogodilo u Hrvatskoj ćemo osjetiti idući tjedan'

'NITKO NEMA KRISTALNU KUGLU'

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,9 posto, na 75,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,8 posto, na 71,22 dolara. Pad cijena sedam tjedana zaredom nije zabilježen još od 2018. godine.

U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najnižu razinu od kraja lipnja, no u petak su skočile više od dva posto, ublaživši gubitke na tjednoj razini. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 tisuća barela dnevno, piše Hina. O ovakvom padu razgovarali smo s Ivanom Brodićem, urednikom portala EnergyPress.

"Zadnji ovakav pad cijena dogodio se 2018., na razini od četiri i pet posto, ali zapravo je 2020. u veljači cijena nafte pala ispod nule i tada se po prvi puta u doba recesije dogodila i kriza ponude i potražnje pa su tankeri slijepo plovili, skladišta su bila puna, a trgovci su plaćali kupcima da uzmu naftu", izjavio je za portal Direktno Brodić. Slična situacija ovoj na normalnim tržišnim dinamikama bila je zadnji put 2018., pojasnio je Brodić, ali ovaj je slučaj specifičan. "To je vjerojatno tako jer će se dogoditi pad potražnje za naftom u nekom sljedećem razdoblju", naveo je.

Ono što nas najviše zanima je pitanje kako će se to odraziti na situaciju u Hrvatskoj. "Pad cijena u Hrvatskoj vrlo vjerojatno će se osjetiti kroz tjedan ili dva, dakle već sljedeći tjedan. Razlog tome je što mediteranska burza, odnosno tržište reagira tjedan ili dva kasnije u odnosu na londonsko ili američko tržište. Razlog zakašnjenja je to što je zapravo riječ o burzi derivata, to jest statističkom presjeku trgovanja derivatima u velikim mediteranskim lukama poput Marseillea ili Genove", naglasio je urednik EnergyPressa.

'Ni analitičari nisu posve sigurni što će biti'

Hina piše i da bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom da je rast najvećih svjetskih gospodarstava usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-a povećavaju proizvodnju nafte. Stoga blagi rast cijena neki analitičari smatraju 'pukom korekcijom' nakon oštrog pada prethodnih dana.

Na[ sugovornik istaknuo je kako mu se čini da su svi analitičari vrlo nesigurni u procjene zbog toga što nitko ne zna kako će se ponašati članice OPEC-a, odnosno njihovi saveznici. Oni su dogovorili smanjenje proizvodnje u prvom kvartalu sljedeće godine za 700, 800 tisuća barela dnevno, ali Nigerija je već najavila da to neće poštovati.

"Pitanje je što će se zapravo dogoditi u tom dijelu, tako da ćemo vidjeti kako i što će se događati na Dalekom istoku gdje su sve velike zemlje, primjerice Kina i Indija koje dobivaju rusku ili saudijsku naftu, toliko mnogoljudne da uvijek imaju veću potražnju, iako u ovom trenutku potražnja pada zbog recesijskih događanja", dodao je. 

Nitko nema kristalnu kuglu

Na pitanje hoće li se taj trend nastaviti naš je sugovornik rekao kako se to ne zna se, ali vjeruje da će sve do izbora to biti tako. Naveo je kako je pitanje u kojem dijelu će se limitirati trošarine, odnosno marža distributera jer ako se to bude i dalje limitiralo doći će do pada, ali ako vlada dopusti da maržu vrate na svoj tržišni dio onda će smanjenje biti neznatnije.

"Dakle, nitko nema kristalnu kuglu, sve je to 'što bi bilo kad bi bilo'. Također je vezano uz Kinu koja je u recesiji. Bloomberg kaže da je nemoguće kako će Adria regija ući u recesiju te da ne zna kako su to izračunali jer su Njemačka, Italija, Francuska i Nizozemska već u recesiji", zaključio je Ivan Brodić za portal Direktno.