Višnjica Gaj: Obilježena 28. godišnjica stradanja Hrvata i početka otvorene agresije ‘Armije R BiH’ na Kiseljak

Misom zadušnicom u crkvi Imena Marijina u Gromiljaku te polaganjem vijenaca na spomen obilježju u Višnjica Gaju i molitvom za duše poginulih hrvatskih branitelja koju je predvodio don Ljubo Zelenika, vojni kepelan, u Višnjica Gaju obilježena je 28 godišnjica stradavanja petorice hrvatskih branitelja koji su među prvim hrvatskim žrtvama poginulim u Domovinskom ratu na području općine Kiseljak.

Među pet žrtvama koje su stradale tog dana bio je i 14 godišnji dječak Goran Drmač. Pogođen je snajperom ispred djedove kuće. Za ovaj zločin nikad nitko odgovarao.

„Svi znaju za ovaj zločin i mi smo preko Udruga tražili da se on procesuira, ali kad su Hrvati u pitanju, optužnica nema“, kazala je Nevenka Pravdić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Kiseljak.

I dok žrtve Višnjaca Gaja čekaju pravdu, oni koji im svake godine odaju počast prijećaju se značaja događaja iz proljeća 1993. godine.

„Ono što se tada dogodilo u Višnjica Gaju bio je zapravo početak rata u Kiseljaku. Mi kao i svake godine odajemo svim hrvatskim žrtvama koje su u obrani ovih prostora dale najvrijednije, svoje živote, molimo za one koji su stradali na današnji dan, ali i tijekom cijelog Domovinskog rata na ovom području“, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak.

Sudionici događaja kažu da Hrvata u Kiseljaku i Lepeničkoj dolini ne bi bilo da hrvatskim braniteljima uz velike žrtve, nije uspjelo obraniti Višnjica Gaj i zaustaviti agresiju Armije R BiH na ovaj dio općine Kiseljak.

Zbog događaja koje opisuju sudionici Domovinskog rata u Kiseljaku, 18. travnja 1993. godine datum je koji se zauvijek urezao u svijest Hrvata Kiseljaka jer tog je dana za žitelje ove općine ali i brojne prognanike koji su u njoj pronašli utočište, počela borba za goli opstanak koja je u konačnici plaćena s nekoliko stotina života hrvatskih branitelja i civila.

Bošnjačka Armija BiH tog je dana krenula s opsežnom akcijom presijecanja teritorija općine s ciljem lakšeg zauzimanja Kiseljaka. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović.

U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.”Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice”, pisao je svojim podređenim general Armije BiH. Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH “Jasikovica”, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci, nacionalno mješovita naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica. (OO HDZ-a BiH Kiseljak)