Vlada će revidirati listu proizvoda ograničenih cijena. Trebaju li i ovi proizvodi doći na nju?
Prošloga tjedna ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je da bi Vlada mogla ovoga tjedna osvježiti listu artikala iz potrošačke košarice s ograničenim cijenama.
Ministar Šušnjar rekao je da će na listu biti dodani neki prehrambeni proizvodi koje ljudi svakodnevno troše, a čija cijena je drastično skočila u proteklih godinu dana. S liste bi, pak, trebali biti skinuti proizvodi čija proizvodnja zbog regulirane cijene nije isplativa, poput jabuka.
Podsjetimo, Vlada je u rujnu 2023. godine proširila dotadašnji paket osnovnih proizvoda s ograničenim cijenama na čak 30 artikala.
“Dodati više voća, povrća, kruha…”
Na listi su: jestivo suncokretovo ulje, UHT mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, brašno glatko i oštro, šećer bijeli kristal, svinjsko mljeveno meso, jogurt, polutvrdi sir Gouda, riža, špageti, svježa jaja, svinjski vrat, juneći vrat, hrenovke pileće ili pureće, hamburger, krumpir, mrkva, šareni grah, pasirana rajčica, limun, jabula “Gala”, mliječna čokolada, sirup sa šećerom, pasta za zube, gel za tuširanje, šampon, toaletni papir, higijenski ulošci i pelene.
Detalje čitavog 5. paketa mjera zazaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena možete pogledati OVDJE.
Uoči ovotjedne sjednice Vlade, na kojoj bi postojeća lista proizvoda s ograničenim cijenama trebala biti revidirana, postavlja se pitanje koji bi prehrambeni proizvodi, kojima je cijena drastično rasla u posljednje vrijeme, poput maslaca primjerice, trebali doći na listu.
“Smatramo da bi trebalo dodati više voća i povrća, tjestenine, kruha i pekarskih prozvoda”, kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Banane uz Ekvadora jeftinije od jabuka iz Jastrebarskog
Primjerice, kaže da su se HUZP-u javljali mnogi potrošači govoreći da bi trebalo ograničiti cijenu polubijelog kruha.
“Govore nam kako je taj jedan polubijeli kruh koji najviše kupuju koštao 7 kuna, a sada je 1,20 ili 1,40 eura, kako gdje. A kruh uopće nije među tih 30 namirnica s ograničenom cijenom”, napominje Knežević.
Također kaže kako su od voća u tih 30 proizvoda samo limun i jabuke “Gala” (za koje je ministar Šušnjar kazao da će vjerojatno biti maknute s liste, nap.a.), a od povrća samo krumpir i mrkva. A voće i povrće znatno su poskupjeli.
“Bez čokolade se može, ali voća i povrća trebalo bi biti više. Nije logično da su banane iz Ekvadora jeftinije nego jabuke iz Jastrebarskog”, kazala je Knežević.
“Vlada žuri, a pritisci poslodavaca su veliki”
Sindikalist Krešimir Sever, član Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) kazao nam je da se na GSV-u nije razgovaralo o revidiranju liste 30 osnovnih proizvoda s ograničenim cijenama.
“Tamo razgovaramo uglavnom kada se pripremaju mjere i kada su one u zadnjoj fazi prijedloga. Ovoga puta razgovora neće biti jer Vlada žuri s time, a pritisci sa strane poslodavaca dosta su veliki. Njima ne odgovara da se bilo što stavlja pod kontroliranu cijenu, a građanima odgovara obratno”, kaže.
Sever napominje da je važno zadržati kontrolirane cijene jednog kruga proizvoda. I on spominje potrebu da se na listu uvrste neke vrste kruha i pekarskih proizvoda te voća i povrća.
“Jasno je da se lista ne može pretjerano širiti, ali može možda ubacivanjem na nju crnog ili polubijelog kruha. Na postojećoj listi vrlo je malo voća i povrća, a ono je također vrlo skupo, pogotovo na tržnicama. Međutim, na tržnicama se ne može dati kontrolirana zaključana cijena, ali se može dati u trgovinama i trgovačkim lancima. S te strane bilo bi dobro kada bi se lista mogla proširiti i na taj dio. Dakle, osim mesa neka šira podnuda voća i povrća”, smatra sindikalist Sever.
Dobavljači i trgovci mogu izazvati umjetnu nestašicu
Ipak, upozorava da i kod zaštićenih cijena valja biti oprezan i paziti da lista proizvoda ne bude preduga zbog mogućih protumjera dobavljača i trgovaca.
“Važno je da ta mjera ostane, ali ako bi se previše proširila lepeza zaključanih cijena, izvrgnuli bi se situaciji u kojoj bi dobavljači ili trgovci ili i jedni i drugi u dogovoru ostavili puste police i izazvali umjetnu nestašicu kazavši da im se neki proizvodi ne isplate prodavati po takvoj cijeni. Tada bi tržište tražilo da se ta roba vrati na police, a onda više ne bi imala zaštićenu cijenu. Zato valja biti oprezan, ali i naći model da što veći broj građana može kupovati osnovne namirnice jer hrana je u Hrvatskoj preskupa”, kaže.
“Nije samo pomoć najsiromašnijima”
Na prigovore trgovaca da se ohgraničavanjem cijena nekih proizvoda pogoduje i onima koji nisu socijalno ugroženi, Sever kaže da u ovom slučaju nije riječ samo o pomoći socijalno ugroženima i najsiromašnijim građanima.
“I velik broj građana koji nisu u toj kategoriji ima problema s podmirenjem svojih obveza. Njima je također važno da mogu povoljnije kupiti mlijeko, mljeveno meso, piletinu ili nešto što je praktički strateška namirnica. Stoga mislim da ima mjesta da se još ponešto stavi na tu listu i zaključa cijena”, kaže.
