Vlada od EU traži dodatnu financijsku pomoć od 550 milijuna eura zbog posljedica covida
Uzimajući u obzir povećanje javnih rashoda za 2,2 milijarde eura od 1. veljače 2020. do kraja travnja 2022. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti covid-19, Hrvatska je odlučila zatražiti dodatnu financijsku pomoć iz instrumenta SURE u iznosu od 550 milijuna eura, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
Podsjetio je da instrument SURE (Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji) osigurava izrazito povoljne uvjete financiranja, s obzirom da se Europska komisija u ime EU zadužuje na financijskim tržištima te se na taj način koriste pogodnosti snažnog kreditnog rejtinga i niskih troškova zaduživanja EU-a.
Također je naveo da je Vijeće EU-a 25. listopada usvojilo izmjenu Provedbene odluke Vijeća, čime je odobren zahtjev RH za dodatnu financijsku pomoć u iznosu od 550 milijuna eura.
Sredstva za otplatu glavnice zajma i plaćanje kamata osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija, rekao je Primorac, koji je odlukom ovlašten da u ime Republike Hrvatske potpiše dodatak sporazumu o zajmu između Europske unije i Republike Hrvatske za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti covid-19.
Države tvrtke će 60 posto ili cijelu neto dobit iz 2021. uplatiti u proračun
Vlada je odlukom o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun, obvezala 15 tvrtki da 60 posto neto dobiti, a dvije državne tvrtke ukupnu neto dobit što su je ostvarile u prošloj godini, uplate u državni proračun za 2022. godinu.
Vladina odluka odnosi se na tvrtke u kojima država ima većinski paket dionica ili većinski udio te trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio.
Na popisu koji je dio odluke je 17 tvrtki - ACI, Agencija Alan, Agencija za komercijalnu djelatnost, APIS IT, Državne nekretnine, HP-Hrvatska pošta, Hrvatska Lutrija, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, INA - Industrija nafte, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, Zračna luka Split te Zračna luka Zagreb.
Kako je pojasnio ministar financija, odlukom je previđena uplata 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu, ostvarenih temeljem udjela u temeljnom kapitalu društva koji pripada Republici Hrvatskoj u državni proračun za 2022. godinu.
Ministar je izdvojio i dvije iznimke - Agencija Alan u proračun će uplatiti sto posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu i ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH, a Hrvatska Lutrija će također uplatiti cjelokupnu dobit koju ostvari, i to sukladno odredbama Zakona o igrama na sreću.
Tvrtke na koje se odluka odnosi su sredstva s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2021. dužna uplatiti izravno na račun državnog proračuna, a prema dinamici uplate koju će usuglasiti s Ministarstvom financija, rekao je Primorac.
Samom odlukom je predviđeno da će tvrtke na koje se ona odnosi najkasnije do 11. studenoga 2022. godine dostaviti Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvu financija obavijest o svim planiranim, odnosno poduzetim radnjama i mjerama u svrhu provedbe odluke.
U odluci se također navodi i kako se ona primjenjuje na trgovačka društva iz popisa, a koja su održala redovite skupštine u 2022. godini.
Izvor:tportal.hr/Foto: fah
