Vodi ga rumunjska 'željezna dama', radi tek od ljeta... Što zapravo radi Ured europskog javnog tužitelja?
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) najmlađe je tijelo Europske unije te je započelo s radom prije samo četiri mjeseca, 1. lipnja ove godine. Hrvatska vrata su među prvima na koja su pokucali tužitelji iz tog ureda, istražujući zloupotrebe novca iz europskih fondova.
Kako se navodi na službenim stranicama, Ured europskog javnog tužitelja neovisno je tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a, što uključuje prijevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prijevare u području PDV-a.
Ured europskog javnog tužitelja uspostavljen je jer su, prema procjenama, zemlje EU-a u 2018. izgubile 140 milijardi eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost zbog transnacionalnih prijevara. Pritom bi iznos za 2020. mogao biti viši zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo EU-a.
Države članice ujedno su izvijestile da je u 2015. nepravilno upotrijebljeno oko 638 milijuna eura iz strukturnih fondova EU-a. Prije nego što je EPPO započeo s radom istrage takvih kaznenih djela mogla su provoditi isključivo nacionalna tijela čiji su alati ograničeni jer njihove ovlasti prestaju na nacionalnim granicama. Mnoge članice, pogotovo one koje su se pridružile Europskoj uniji u valovima proširenja nakon 2000., pokazale su ili nesposobnost ili kroničan manjak volje da nadziru trošenje europskog novca i pred sud izvedu odgovorne za nezakonitosti koje se dogode na tome putu.
Slično tome, tijela EU-a koja su prethodila EPPO-u u tom području, kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Europske unije za kazneno pravosuđe (Eurojust), ne mogu pokretati kaznene istrage niti provoditi kazneni progon u državama članicama. Ured europskog javnog tužitelja doprinosi uklanjanju tih nedostataka i suzbijanju kaznenih djela kojima se šteti proračunu EU-a.
Europsko vijeće i Europski parlament prije dvije godine izabrali su prvu europsku javnu tužiteljicu - bivšu rumunjsku antikorupcijsku tužiteljicu Lauru Codruțu Kövesi, a od svih kandidata koji su se natjecali ona je imala najsnažniji pedigre predane borkinje protiv korupcije, podsjeća Jutarnji.hr. U izjavi nakon izbora dala je nagovijestiti da je naporno i na momente dramatično iskustvo antikorupcijske tužiteljice u rodnoj Rumunjskoj nije obeshrabrilo u želji da razotkriva korupciju i podiže optužnice.
'Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica. Dat ću sve od sebe... I neću biti sama', kazala je.
Kövesi je najdublji trag u karijeri ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije, kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome je razdoblju u antikorupcijskim istragama, koje je pokrenuo njezin ured, istraženo i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže. Ta je mreža bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, zatim sudaca, novinara, poduzetnika i menadžera.
Laura Codruța Kövesi
Izvor: EPA / Autor: ROBERT GHEMENT
Njezin je ured 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Ponte zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegova ulaska u politiku, dok je još bio odvjetnik. Prema godišnjem izvješću koje je Kövesi podnijela 2015., njezin antikorupcijski ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijun eura mita. Zbog odlučne borbe protiv kriminala 2018. godine tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader smijenio ju je s dužnosti. Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU-a. Ali ne i Rumunjske.
U radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih 22. Pet članica, Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska, protive se osnivanju ureda. Dio ih se opire jer zaziru od ozbiljnih istraga makinacija s europskim novcem, a skandinavske zato što vjeruju da nezakonitosti, uključujući one s novcem iz fondova EU-a, nitko ne može istražiti bolje od njihovih vlastitih tužitelja. Slovenija, odnosno vlada Janeza Janše, također oklijeva s imenovanjem tamošnjeg tužitelja, tako da ured nije formiran.
Tim Kövesi ima 22 europska javna tužitelja, među kojima je i Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a koju su Europski parlament i Vijeće izabrali u tu instituciju. U svakoj od 22 države koje su podržale osnivanje ureda europskog javnog tužitelja, dakle i u Hrvatskoj, rade delegirani europski tužitelji koji rješavaju konkretne predmete. Pokaže li istraga da su utemeljene sumnje u makinacije s europskim novcem u aferi Softver, optužnicu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, ako dođe do nje, pred hrvatskim će sudom zastupati netko iz tima europske tužiteljice Kövesi.
Izvor:tportal.hr/Foto: EPA
