VOJNA SPREMNOST Države po Europi počele regrutirati žene u vojsku: Doznajemo hoće li i Hrvatska

“Živio ti meni u zanimljivim vremenima”, kletva je koja se može vrlo jasno primijeniti i na našu svakodnevicu. Rat u Ukrajini, urušavanje ranije utabanih političkih principa svjetske geopolitike po dolasku administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, gledanje preko nišana Kine i Tajvana, masovni prosvjedi u Srbiji i Turskoj, naoružavanje europskih velesila, a to je samo dio slagalice vremena u kojem živimo. Sve veći strah od inflacije i rastuće cijene hrane nećemo ni spomenuti u ovom kontekstu.

Događaji koji su se dogodili u posljednjih nekoliko godina dokazali su kako države diljem svijeta nisu spremne, a kritike o nespremnosti su prije samo koju godinu bile doživljavane kao vika seoskog luđaka nakon nekoliko čaša u lokalnoj birtiji. Nitko nije mogao ni zamisliti pandemiju COVID-19, ali dogodila se. Mnogi ni u najluđim snovima nisu mogli vjerovati da će se dogoditi katastrofalne poplave u Španjolskoj koje su odnijele na stotine života, ili pak potresi od kojih se Hrvatska još oporavlja, ali dogodili su se.

Možda najočitiji način na koji se svijet spremna na nešto, što god to bilo, ali nije dobro – upravo je uvođenje obveznog vojnog roka. Hrvatska je jedna od tih zemalja koja je to najavila, ali nije jedina. Zemlje koje su otišle korak dalje su Norveška, Švedska, a uskoro će im se pridružiti i Danska. Naravno, riječ je o uvođenju obveznog vojnog roka za žene.

Korak prema ravnopravnosti

Švedska je nakon bolnog gubitka svojeg teritorija u Napoleonskim ratovima odlučila 1812. godine kako će biti neutralna, što je i bila sve do trenutka kad su odlučili promijeniti svoj tradicionalni pristup zbog straha pred ruskom prijetnjom i odlučili se pridružiti Sjevernoatlanskom savezu (NATO), čija su članica postali u ožujku 2024. godine. Važan element njihove neutralnosti u tih 212 godina upravo je bila snažna vojska, navodi Foreign Policy.

Iako su oni suspendirali obvezni vojni rok 2010. godine, ruska aneksija Krima 2014. godine bila je dovoljna da Švedska promijeni svoj pristup. Oni su stoga prvog siječnja 2018. godine ponovo uveli obvezni vojni rok za sve građane, neovisno o spolu. Broj ročnica raste iz godine u godinu. U 2022. godini ta brojka je bila 20 posto, dok je u 2024. godini zabilježeno čak 24 posto ročnica.

Ravnopravnost spolova očituje se i u činjenici što je posve normalno vidjeti tampone i uloške u kupaonica vojnih baraka diljem Švedske. “Želimo omogućiti ročnicama da imaju na raspolaganju sve zalihe koje su im potrebne”, rekao je savjetnik za ravnopravnost spolova u švedskim oružanim snagama Per Oster za AFP. Jedan od ročnika upitan o tome izrazio je svoje iznenađenje što je tako nešto uopće izazvalo zanimanje javnosti, ocijenivši to “vrlo dobrim”.

Zlostavljanje je problem

Norveška je 2015. postala prva članica NATO-a i prva europska država koja je uvela obvezni vojni rok za svoje građane, neovisno o spolu. Postotak žena u norveškim oružanim snagama je u stalnom porastu, a 2020. godine čak 33 posto od ukupnog broja ročnika koji su odslužili vojni rok su pravo bile – žene.

“Opća vojna obveza važna je iz dva glavna razloga. Prvo, u svim dijelovima društva žene i muškarci imaju – i trebaju imati – jednaka prava, obveze i mogućnosti. Drugo, iz vojne perspektive, oružane snage trebaju biti u mogućnosti novačiti među najvećima sposobnih kandidata. Operativni zahtjevi i visoke razine specijalizacije i tehnologije sofisticiranost diktiraju potrebu za što većim zapošljavanjem. Ne možemo si priuštiti isključivanje polovice stanovništva u procesu regrutacije. Što se tiče ljudskih potencijala, država šalje vrlo jasan poruka da se kompetencija ne svodi na spol, u ovom slučaju muški rod”, izjavio je Anders Dalaaker, vojni savjetnik Stalne delegacije Norveške pri OESS-u.

No, nije sve tako divno kako se čini na prvu. Istraživanje koje je provedeno u sklopu projekta Ravnopravnost spolova, raznolikost i društvena sigurnosti iz 2021. godine pokazalo je kako u norveškoj vojsci postoji značajan problem seksualnog zlostavljanja ročnica i vojnikinja. Studija je po objavi izazvala snažnu reakciju u javnosti, nakon čega je sama vojska provela svoju istragu i potvrdila neugodnu istinu. Nakon toga je došlo do uvođenja mjera kako se to ne bi ponovilo, navodi Nordforsk.org.

Norveške oružane snage odabiru najbolje kandidate, najprije putem online procjena, a potom i kroz fizičke testove. U 2023. odabrano je 24 600 muškaraca i žena za fizičke testove, a među njima je odabrano konačnih 9 840 od čega su 36 posto bile žene.

Danska ranije kreće s vojnim rokom

Danska postaje uskoro treća zemlja koja uvodi obvezni vojni rok i za žene.  Dansko ministarstvo obrane u utorak je objavilo da pomiče vojni rok za žene i to za dvije godine. Razlog  k tome je nužnost da oružane snage te zemlje regrutiraju čim više ljudi s obzirom na geopolitičku situaciju u kojoj se nalaze.

“U svjetlu trenutne situacije obrambene i sigurnosne politike, oružane snage trebaju regrutirati više ljudi. Ovo je stoga važan signal za pomicanje pune jednakosti između muškaraca i žena”, izjavio je ministar obrane Troels Lund Poulsen. To znači da će Dankinje koje napune 18 godina nakon 1. srpnja 2025. godine morati od iduće godine sudjelovati u lutriji koja određuje tko mora odslužiti obavezni vojni rok, ukoliko naravno, ne bude dovoljan broj dragovoljnog odlaska u vojsku.  Najavljeno je i kako će produljiti vojni rok s četiri mjeseca, koliko je sada, na 11 mjeseci.

Kako ta skandinavska zemlja strahuje od ruske prijetnje, oni su u veljači ove godine najavili dodatna ulaganja u obranu u iznosu od 6,8 ​​milijardi eura za sljedeće dvije godine (2026. i 2027.), i to nakon povećanja od 5,4 milijarde eura kojeg su najavili u 2024. godini.  Danska premijerka Mette Frederiksen komentirala je u ožujku prošle godine što stoji iza poteza njezine Vlade za dodatno naoružavanje.  “Ne naoružavamo se jer želimo rat. Ponovno se naoružavamo jer ga želimo izbjeći”, rekla je premijerka Frederiksen.  Tada je prilikom najave uvođenja vojnog roka za žene kazala da vlada nastoji postići “punu ravnopravnost među spolovima”. Vojni rok u 2023. godini služilo je 4700 ljudi, od čega oko 25 posto žena. Taj će se broj povećati na 5000 godišnje, piše BBC.  Danske oružane snage trenutno broje oko 20.000 aktivnih pripadnika, uključujući oko 9.000 profesionalnih vojnika.

A što s Hrvatskom?

Klubu Švedske i Norveške uskoro se pridružuje i Danska, pa je opravdano pitati, a gdje je tu Hrvatska? Obvezni vojni rok u Hrvatskoj je već najavljen i početak se očekuje na jesen 2025. godine, a obuka će se provoditi u vojnim bazama Knin, Slunj i Požega. No, to uključuje samo punoljetne muškarce s hrvatskim državljanstvom.  Ročnici će za dva mjeseca vojne obuke primiti naknadu od 2200 eura, a obuka će im se računati u radni staž te će imati prioritet prilikom prijema za državnu službu.

Pitali smo Ministarstvo obrane (MORH) planira li se uskoro uvođenje obveznog vojnog roka i za Hrvatice.  “Možemo Vas izvijestiti da temeljno vojno osposobljavanje neće biti obavezno za žene, već će postojati mogućnost da žene i dalje idu na dragovoljno služenje vojnog roka, koje nije obavezno”, rekli su iz MORH-a za portal Dnevno.  Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je izjavio kako on vjeruje da će se Hrvatice nastaviti prijavljivati u istom broju,  te da je to oko 15 % ukupnog broja ročnika.

Za sada očito Hrvatska neće se priključiti klubu zemalja s obveznim vojnim rokom i za žene. Ali s obzirom na zanimljiva vremena u kojima živimo, tko zna što budućnost nosi.