Vučić od Putina dobio što je htio, ali njegove muke ne prestaju: Slijede mu dva presudna sastanka

Vučić je kazao kako je dogovorio nove plinske ugovore te da će to biti ‘uvjerljivo (navodno i do deset puta) najpovoljnija cijena u Europi‘

Aleksandar Vučić u sve je većim problemima zbog (ne)uvođenja sankcija Rusiji. Iz Bruxellesa stižu upozorenja, ako Srbija želi u EU, da mora svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladiti s Bruxellesom, a to znači uvesti sankcije Rusiji, dok mu iz Moskve sugeriraju da bi se ruska podrška oko Kosova mogla drastično promijeniti te da na lageru u Beogradu ima dosta pretendenata na Vučićev tron koje Kremlj može instalirati. Nedavno se tako Putinu otvoreno ponudio Vuk Jeremić. Vučić je u nebranom grožđu.

Nakon što ga je Putin posljednjih dana stavio na čekanje, u nedjelju su ipak razgovarali telefonom. Naime, početkom tjedna Vučić se pohvalio da će razgovarati s Putinom o isporukama plina, ali je iz Kremlja poručeno da Putin taj razgovor nema u svom rasporedu. Nakon što ga je stavio na tihu vatru, Putin i Vučić su se ipak čuli. Ruska agencija Interfax javila je da je Putin obećao "nesmetane isporuke prirodnog plina Srbiji", a Vučić je kazao kako je dogovorio nove plinske ugovore te da će to biti "uvjerljivo (navodno i do deset puta) najpovoljnija cijena u Europi". To umnogome može odrediti kako će se Vučić postaviti prema sve jačim pritiscima iz Bruxellesa i porukama da se "ne može praviti neutralan" dok traje rat u Ukrajini.

No, iako je dobio ono što je od Putina htio čuti - muke po Vučiću time nisu prestale, koliko god on pred svojom javnošću izigravao opuštenost. Početkom lipnja tako će imati dva vrlo škakljiva, a možda i presudna posjeta. Naime, 10. lipnja u regiju (posjetit će Beograd, Prištinu, Skoplje i Sarajevo) stiže njemački kancelar Olaf Scholz, koji će, pišu njemački mediji, s Vučićem razgovarati upravo "o njegovu odnosu prema Rusiji" te mu zorno predstaviti kakva bi mogla biti "europska budućnost Srbije" ako se ne priključi zajedničkoj politici sankcija.

No, čim je objavljeno da dolazi njemački kancelar, ispostavilo se da tri dana prije njega u Beograd stiže najneugodniji gost ovog trenutka, Putinov prvi diplomat i jedan od najžešćih ratnohuškačkih jastrebova u Kremlju - Sergej Lavrov. On će vjerojatno doći s dodatnim Putinovim preventivnim porukama, prijedlozima i prijetnjama te pripremiti Vučića za razgovor sa Scholzom, po principu "ja te upozorih, a ti vidi što ćeš". Sergej Lavrov možda donosi još neke poruke koje "brat Vladimir" nije stigao izreći u nedjeljnom telefonskom razgovoru. Vučić će sada zbog dobivenih jamstava od Putina možda opuštenije moći razgovarati sa Scholzom, ali to teško da će promijeniti nastojanja EU da Srbiju izvede na čistac.

Aleksandar Vučić

 Milos Miskov/Anadolu Agency Via Afp

Vučić, kako kaže bivši srbijanski ambasador u Njemačkoj Ognjen Pribičević, Lavrova ne može odbiti, odnosno mora ga primiti bez obzira na to što je ruski šef diplomacije sada jedan od najnepoželjnijih gostiju, a u EU na taj dolazak sigurno neće gledati blagonaklono, pogotovo jer napadno upada preko reda Scholzu, koji stiže s onakvom agendom. Vučić oteže s uvođenjem sankcija zbog ruskog pritiska, velike ovisnosti o ruskim energentima te zbog toga što većina Srba ima proruski stav o ratu u Ukrajini. Pribičević smatra da će se zbog Lavrovljeve posjete pritisci sa Zapada dodatno povećati.

Iz Vučićeva tabora stižu oprečne izjave, kojima želi umiriti obje strane ili odgoditi neminovnu odluku. Tako Zorana Mihajlović, Vučićeva bliska suradnica, kaže kako je prioritet punopravno članstvo u EU: "Nemam ni trunku dileme oko toga da Srbija treba uraditi apsolutno sve da bi taj cilj bio dostignut." Drugi Vučićev bliski suradnik Vladimir Đukanović kaže kako nema dileme da bi uvođenjem sankcija Rusiji "sva vrata prema Zapadu bila otvorena", ali, dodaje on, "postoji nešto što se zove moral i ponos". Tako da Vučić i dalje nastoji sjediti na dva stolca iako su mu, zapravo, oba već izmakla.

No, bez obzira na to što govorili drugi, ma koliko mu bili bliski suradnici, svima je jasno da samo on i nitko drugi mora donijeti odluku. Vučić ionako vlada već desetak godina tako da je njegova zadnja i odlučujuća, i tu više ne može nikoga prevariti. No, svakako mu nije lako, jer ovisnost o ruskim energentima je ogromna, ali ne samo to, nego su Rusi vlasnici cjelokupne srbijanske energetske infrastrukture, a preko toga i još nekih vrlo važnih društvenih i režimskih simbola, poput kontrole nad dvama najvažnijim sportskim klubovima - Crvenom zvezdom i Partizanom.

Naime, kako piše portal Slobodna Evropa, potpuni monopol na tržištu plina i nafte u Srbiji u svojim rukama drži najjača ruska državna kompanija Gazprom. Oni su većinski vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) - 51 posto, kojima su je prodali bez natječaja, i to, kažu, za barem tri puta manju cijenu od prave vrijednosti - za 400 milijuna eura. Osim toga, Rusi su većinski vlasnici i podzemnog skladišta plina u Banatskom Dvoru. Gazpromova tvrtka kći Gazpromnjeft vlasnik je 56,15 posto dionica Banatskog Dvora, a Srbija ima tek 13,98 posto vlasništva. To je dovelo Srbiju u vrlo nepovoljan položaj prema Rusima, pogotovo nakon agresije na Ukrajinu i pritisaka Bruxellesa da se priključi sankcijama kao zemlja koja želi u EU.

No, osim što drži u svojim rukama energetsku budućnost i infrastrukturu Srbije, Gazprom je i glavni sponzor nogometnog kluba Crvena zvezda i košarkaškog kluba Partizan, što se može usporediti i s važnošću kontrole nad naftnom i plinskom industrijom. Tako da i njihova budućnost ovisi o izdašnosti Rusa. Kako je to predstavljeno u srbijanskoj javnosti - to nije samo puno sponzorstvo, nego strateško partnerstvo ruskog poslovnog brenda i srpskog sportskog brenda.

Podsjetimo da su nakon agresije na Ukrajinu svi zapadnoeuropski klubovi koji su imali ugovore s Gazpromom prekinuli suradnju i uklonili njihove reklame s dresova i sa stadiona, osim Crvene zvezde, koja je odbila to učiniti.