Za vještačenje u slučaju Agrokor odabrani Austrijanci. “Kako je njihova ponuda najpovoljnija, ako je iznos isti?”

Stalni sudski vještak za računovodstvo i financije Kristijan Tole govorio je u Novom danu o vještačenju u slučaju Agrokor. Prošli tjedan izabran je austrijski tim za vještačenje, bez obrazloženja iz državnog odvjetništva, a Tole je s našim Tihomirom Ladišićem razgovarao u ime hrvatskog tima koji je poslao ponudu za izradu vještačenja.

Tole kaže kako su u drugom mjesecu poslali ponudu DORH-u jer su htjeli pokazati da postoje ljudi u Hrvatskoj koji mogu odraditi taj posao. “Naša ponuda je iznosila 650 tisuća eura bez PDV-a, nije nam jasno kako je ponuda austrijskih vještaka najpovoljnija ako je iznos isti”, kaže Tole.

Prema objavi u medijima na natječaj su stigle četiri ponude. Tole kaže kako su od ŽDO-a dobili samo informaciju da nisu izabrani, ali ne i objašnjenje o kriterijima prema kojima je odabran austrijski tim. “Iznosi su bili identični, onda najpovoljnijom ponudom može biti smatrana i naša. Troškovi za državu će biti puno veći s austrijskom ponudom jer će se sva dokumentacija morati prevoditi, bit će potrebni prevoditelji na ročištima. U konačnici, mislimo da je za državu najpovoljnija naša ponuda”, rekao je Tole.

“Vjerojatno postoji opasnost da će kolege iz Austrije trebati hrvatske suradnike. Njima će biti teško raditi na hrvatskim dokumentima, pitanje je koga će oni u Hrvatskoj angažirati da im pomogne, nadam se da to neće kao u prethodnom slučaju kad je hrvatski KPMG radio pa je prozvan za sukob interesa i vještačenje je zbog toga i palo. Postoji mogućnost da bude problema i s ovim vještačenjem”,

Veliki tim

“Mi smo izabrali četiri glavna vještaka koji bi svaki bio zadužen za svoje područje. Odabrali smo najiskusnije vještake i ostatak našeg tima su činili vještaci koji bi radili na samom vještačenju, ali ne bi bili potpisnici iz razloga što bi bilo neprikladno da nas 22 dolazi na ročišta i brani vještačenja, nego bi četiri vještaka bila glavna”, objasnio je Tole kako su u hrvatskom timu planirali raditi.

Tole je uvjeren da bi tim koji je oformila Hrvatska udruga vještaka mogla obaviti taj posao. “Nas 22 imamo preko 4000 vještačenja, od toga preko 700 vještačenja u kaznenim predmetima kao što je Agrokor. Imamo ogromno iskustvo i nije nam jasno zašto je to zanemareno”, govori.

“Austrijske kolege će imati izazovan posao”

“Iščitavajući objavu ŽDO-a proizlazi da u Hrvatskoj nema ljudi koji bi to mogli raditi. Oni su eliminirali profesionalce koji su radili s Agrokorom od 2006., takvi se nisu mogli javiti i mi smo u našoj udruzi naveli da bilo tko tko je radio s Agrokorom u tom razdoblju je isključen jer se ne bi mogao smatrali nepristranim”, kaže Tole.

On navodi kako je DORH imao dovoljno podataka o svim članovima tima koji se prijavio te su mogli u bilo kojem trenutku zatražiti da se nekog isključi ako ga ne smatraju prikladnim ili dovoljno sposobnim.

“Računali smo da ćemo početi raditi u travnju, računali smo osam mjeseci. To se dosta odužilo i vještak je izabran u šestom mjesecu. Rok je fiksan, prosinac ove godine, austrijske kolege će imati izazovan posao”, kaže. Na pitanje može li se napraviti toliki posao u tom roku, Tole ponavlja: “Bit će izazovno.”

O tome zašto ni ovaj put nije izabrana ponuda hrvatskih vještaka, on kaže: “Možemo samo smisliti da su htjeli nekog skroz objektivnog sa strane. Koliko god mi to htjeli, u Hrvatskoj svi živimo s Agrokorom već nekoliko godina i jedino je možda ta neka objektivnost nekoga sa strane tko može bez ikakvih pritisaka napraviti to vještačenje.”

“DORH je trebao biti transparentniji”

U drugim sudskim predmetima nema problema zbog toga što na predmetima rade domaći, a ne strani vještaci, tvrdi Tole. “Nitko ne dovodi u pitanje našu objektivnost i nepristranost. Mi bismo to odradili i u ovom poslu. Pitali ste pa kažem, jedino sam se toga mogao sjeitti. Taj odgovor bi trebalo dobiti od ŽDO-a, oni bi to trebali obrazložiti”, kaže.

Dodaje i kako o ostalim ponudama koje su stigle u DORH ne znaju ništa te da zbog svega što se dogodilo s prvim vještačenjem smatraju da je DORH trebao biti transparentniji. “Mi moramo dobiti kriterije, da znamo na što moramo paziti kad se sljedeći put budemo prijavljivali na ovakav natječaj. Za sve je važno da te stvari budu dobro objašnjene”, zaključuje.