ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog ovog Hrvati najčešće padaju na tehničkom pregledu! Otkriveno i koji auti najbolje prolaze na istom!

Hrvatski vozni park nije osobito mlad i to je informacija koja svakako ne čudi niti jednog vozača.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH) prosječna starost osobnih automobila iznosi gotovo 13 godina, odnosno 12,89 da budemo precizni. Osobito je zanimljiv podatak da je čak 67 posto automobila na cesti starije od 10 godina, točnije njih čak 1.063.138.

Nažalost, prosječna starost automobila nije u padu ako gledamo podatke od proteklih godina. Godine 2019. ona je iznosila 12,58 godina, a godinu ranije 12,64. Najmlađe automobile vozili smo 2007. godine kada je prosječna starost iznosila 9,83 godine. Puno je razloga zašto je tome tako, od ulaska u EU kada je olakšan uvoz rabljenih, do sve većih trošarina i poreza na nova vozila uslijed zadovoljavanja strogih ekoloških normi.

Sve u svemu, starija i nesigurnija vozila imaju i lošiju prolaznost na tehničkom pregledu. Tako je prema podacima CVH-a 2020. godine ukupno pregledano 2.195.588 vozila, od čega je njih 446.410 bilo neispravno, odnosno 20,33 posto. Vozači su najčešće padali zbog jako zabrinjavajućeg razloga – neispravnih kočnica. Drugi, ali nimalo manje važan razlog pada, su neispravna svjetla i svjetlosna signalizacija, narodski rečeno žmigavaca. Nakon toga slijede loša karoserija, osovine, kotači, gume i ovjes.

Što se tiče nešto “novijih” automobila koji su prošli do 50.000 kilometara najbolju prolaznost na tehničkom ostvarila je Mazda. Zatim slijede Toyota, Audi, Nissan i BMW. Najlošiji prolaz u kategoriji vozila do 50.000 kilometara ima Ford, a slijede ga Chevrolet, Volkswagen, Fiat i Opel. Vrijedi dodati da su vozila ovih marki i najstarija u ovoj kategoriji.

Slična je situacija i s automobilima koji imaju više od 100.000 kilometara. Tu najbolji prolaz ima BMW, a odmah iza su Volvo, Mini, Audi i Suzuki. Što se tiče najgorih, predvodi ih Daewoo kojeg slijede Fiat, Chevrolet, Mitsubishi i Renault.

Tu su i podaci o prolaznosti prema starosti. Tu ponovo vrh drži Mazda koja među automobilima mlađima od pet godina ima najbolji prolaz. Za petama joj puše još jedan “japanac” Toyota, a slijede ih Audi, Suzuki i Nissan. Najlošija u ovoj kategoriji je Dacia i to poprilično uvjerljivo. Zatim su tu Citroen, Renault, Fiat i Peugeot.

Kada su u pitanju oni stariji od 10 godina, najbolju prolaznost ima Toyota, a slijede ju “zemljaci” Suzuki i Honda te Mini i BMW. Najlošije prolaze u kategoriji staraca imaju pomalo već zaboravljeni Lada i Zastava, a tu su i Daewoo, Fiat i Kia.

Izdvojili smo i još jedan zanimljiv podatak, a to je broj prijeđenih kilometara. Iako postoji popularno mišljenje da se Hrvati puno voze, podaci to opovrgavaju. Kada govorimo o osobnim automobilima prosječan broj prijeđenih kilometara u 2020. iznosio je 11.545. Što znači da Hrvati u prosjeku godišnje pređu nešto više od 10.000 kilometara. Informacije radi, broj kilometara koje godišnje napravi jedan prosječan autobus u Hrvatskoj iznosi je 55.296.

I da ne bi bilo sve crno, tu je i jedan pohvalan podatak. Hrvati, sukladno europskoj praksi, postaju sve ekološki osvješteniji. Tako je hibridnih i električnih vozila 50 posto više u odnosu na godinu ranije. Točnije, na cestama je 8.633 vozila s hibridnim pogonom dok ih je 2019. godine bilo 5.899. Električnih vozila je 2019. bilo 730, a 2020. je taj broj narastao na 1.343.