Zahuktavaju se planovi o slanju NATO trupa u Ukrajinu, govori se o čak 100.000 vojnika: ‘Može se ako zagrabimo u Balkan!‘

Europljani vode teške razgovore o osjetljivom pitanju slanja vojnika u Ukrajinu, govori se o 40.000 do čak 100.000 vojnika

Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati.

Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije - pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači.

Budući da Kijev sada loše stoji na bojištu, europski čelnici žele izbjeći da kod ruskog predsjednika Vladimira Putina ostave dojam da vjeruju kako je došlo vrijeme za razgovore i da će on uspjeti zadržati svoje dobitke na bojnom polju. Europljani inzistiraju na tome da su fokusirani na jačanje vojne i gospodarske pomoći Ukrajini i da ne primjećuju znakove da je Putin spreman pregovarati.

Priprema planova za budućnost

Ipak, neki dužnosnici iza kulisa razmatraju pitanje kako bi europske zemlje mogle pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu, što uključuje i razmatranje mogućnosti raspoređivanja desetaka tisuća vojnika u Ukrajini. Slanje vojnika povećalo bi rizik od izravnog sukoba s Rusijom i rastezanja europskih snaga, čije su zalihe oružja iscrpljene donacijama Ukrajini te su se uvelike oslanjale na SAD kao podrške za najvažnije potrebe.

No, Trump isključuje mogućnost da američke trupe sudjeluju u provođenju primirja i inzistirao je na tome da bi Europljani tu ulogu trebali preuzeti na sebe u svojim razgovorima s Macronom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu 12. prosinca, kako navode za Reuters dva izvora upoznata s događanjima.

To bi moglo značiti raspoređivanje europskih snaga u Ukrajini, bilo na način da Kijev dobije sigurnosno jamstvo ulaskom u NATO - kako se tamo nadaju - ili putem bilateralnih jamstava. "Čak i kad bi postojalo sigurnosno jamstvo NATO-a, otkud bi stigla pokretačka sila za to na terenu? Ona bi bila europska, tako da naši vojni zapovjednici već pripremaju planove koje bi europski čelnici trebali razmotriti u budućnosti", rekao je jedan visoki europski dužnosnik.

Velike europske države, poput Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije, mogle bi činiti glavninu tih snaga, kažu dužnosnici.

Povratni udarac za Macrona

Francuski predsjednik se suočio s povratnim udarcem jer je forsirao to pitanje, unatoč političkoj osjetljivosti pitanja slanja vojnih snaga u takvu misiju. Nakon prošlotjednog razgovora s Macronom, poljski premijer Donald Tusk izjavio je da se Varšava ne planira pridružiti tome.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je u ponedjeljak da će Berlin vjerojatno igrati ulogu u osiguravanju primirja, ali da je prerano reći koja vrsta snaga će biti potrebna. Zelenski je, pak, ranije rekao da bi se to pitanje moglo pokrenuti kada glavni tajnik NATO-a Mark Rutte dočeka njega i druge europske čelnike u Bruxellesu u srijedu navečer.

No, Rutte je prošlog tjedna izjavio kako je pozvao kolege u NATO-u i Ukrajini "da budu malo tiši" u raspravi o budućim scenarijima. "U ovom trenutku, ako o svemu ovome raspravljate otvoreno, zašto bi Putin došao za stol, budući da on dobiva ono što želi", rekao je Rutte.

Analitičari ocjenjuju da je dosadašnja rasprava razotkrila pomutnju oko toga hoće li buduća europska misija preuzeti na sebe uobičajene mjere očuvanja mira, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili će provesti mjere snažnog odvraćanja od bilo kakvog daljnjeg ruskog napada. Talijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili upravo na odvraćanje.

Pitanje veličine: ‘Ako smanjimo ulogu u BiH i na Kosovu‘

Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija pet do osam zemalja, kaže jedan ukrajinski dužnosnik upućen u neke od ovih rasprava. Analitičari i dužnosnici imaju različite procjene veličine tih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o prirodi i detaljima njihove misije. Neki analitičari sugeriraju da bi okupljanje oko 40.000 vojnika moglo biti izvedivo.

Prema konceptu rotacije, koja bi uključivala i postrojbe koje se razmještaju i rekonstituiraju nakon raspoređivanja, negdje oko 100.000 vojnika u svakom bi trenutku moglo biti uključeno u misiju, navodi Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer, koji je sada suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS). "To će sigurno ozbiljno opteretiti europske kopnene snage", istaknuo je on.

Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega.

Također, raspravlja se i o sastavu međunarodnih snaga - jer bi ukupna zastupljenost nacija morala biti prihvatljiva objema stranama - te o njihovom mandatu. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto kaže da će to morati biti odrađeno pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, no drugi dužnosnici kažu da bi to Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, omogućilo previše utjecaja.

Kako uvjeriti SAD da se ipak uključi?

Europljani bi, također, vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Države da se ipak na neki način uključe, barem uz obavještajnu i drugu operativnu pomoć, ističu analitičari, a eventualna pravila angažmana među mnogim su ključnim pitanjima koja su i dalje nejasna. "Što bi se dogodilo kada bi neki europski vojnik bio upucan?", pita se u tom smislu jedan francuski vojni dužnosnik.

U međuvremenu, novo zapovjedništvo NATO-a u njemačkom gradu Wiesbadenu preuzelo je posao koordinacije zapadne vojne pomoći Ukrajini, kako je rekao u srijedu šef vojnog saveza Mark Rutte.

Zapovjedništvo preuzima koordinaciju pomoći od Sjedinjenih Država, a smatra se da je cilj tog poteza zaštita mehanizma potpore od novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, NATO skeptika, ocjenjuje Reuters. "Pokrenuto je zapovjedništvo NATO-a u Wiesbadenu za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine", rekao je Rutte novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, kako prenosi agencija Hina.

Trump, koji stupa na dužnost u siječnju, rekao je da želi brzo okončati rat u Ukrajini, ali nije naveo kako to planira učiniti. Trump je dugo kritizirao razmjere američke financijske i vojne pomoći Ukrajini. Diplomati smatraju da bi Sjedinjene Države pod Trumpom mogle zadati veliki udarac Ukrajini smanjivanjem potpore, budući da je SAD dominantna sila saveza i Kijevu isporučuje većinu oružja.

Skupina Ramstein nastavlja kao politički forum

Sjedište NATO-ove nove misije za Ukrajinu, nazvane Sigurnosna pomoć i obuka NATO-a za Ukrajinu (NSATU), nalazi se u Clay Barracks, američkoj bazi u njemačkom gradu Wiesbadenu.

Skupina Ramstein od 50-ak zemalja predvođena SAD-om, ad hoc koalicija nazvana po američkoj zračnoj bazi u Njemačkoj u kojoj se prvi put sastala, koordinirala je zapadnu vojnu pomoć Kijevu od 2022. Nastavit će djelovati kao politički forum pošto NSATU preuzima vojnu provedbu ondje donesenih odluka.

NSATU bi trebao imati oko 700 pripadnika, uključujući snage stacionirane u NATO-ovom vojnom stožeru SHAPE u Belgiji i u logističkim središtima u Poljskoj i Rumunjskoj. NATO-ova aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je u srpnju na summitu u Washingtonu.

Hrvatska vlada je predložila da Hrvatska sudjeluje slanjem nekoliko časnika u Wiesbaden u Njemačku, ali je predsjednik i vrhovni zapovjednik vojske Zoran Milanović odbio dati suglasnost, tvrdeći da se NATO tako uvlači u rat u Ukrajini.