ZAJEDNICA PROTJERANIH HRVATA IZ SRIJEMA, BAČKE i BANATA OBILJEŽILA JE 222. OBLJETNICA ROĐENJA BANA JELAČIĆA PRIGODNOM TRIBINOM U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA U ZAGREBU
"Moje ime pripada povijesti, ona će o meni pričati, ali o onome što sam na srcu nosio, ona neće moći ništa kazati." (Ban Josip Jelačič)
U središtu Zagreba, iznad spomenika banu Josipu Jelačiću, u prostorijama Društva hrvatskih književnika obilježena je 222. obljetnica rođenja hrvatskoga bana Josipa Jelačića Bužimskog rođenog u Petrovaradinu 16.10.1801. godine. Banov rođendan, koji je ujedno i nacionalni praznik hrvatske zajednice u Republici Srbiji, svečano je proslavljen i u Zagrebu u organizaciji ZAJEDNICE PROTJERANIH HRVATA IZ SRIJEMA, BAČKE i BANATA i Zavičajnog kluba "Ban Josip Jelačić“ (Petrovaradin, Srijemski Karlovci i Srijemska Kamenica), koji djeluje u sklopu Zajednice. Dan prije, u nedjelju 15.10., hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježila je banov rođendan i svoj praznik svečanom akademijom u Novom Sadu u sklopu manifestacije Srijemci Srijemu koju već godinama organiziraju hrvatske udruge u vojvođanskom dijelu Srijema.
Članovi Zajednice, rodom iz Petrovaradina, ali i iz drugih mjesta u Vojvodini, najprije su se okupili podno banova spomenika na centralnome zagrebačkom trgu, gdje je snimljena zajednička fotografija. Nakon toga je u prostorijama DHK-a održana prigodna tribina banu u čast. Tribini je prethodio posjet predstavnika Zajednice Zaprešiću, gdje su sa zaprešićkim gradonačelnikom Željkom Turkom položili vijenac na Jelačićev grob.
Tribinu je organizirao i vodio Ivo Martinović, predsjednik Zajednice PHSBB, a uz njega govornici na tribini bili su povjesničar i aktivni član Zajednice Marko Raič, ugledni hrvatski književnici Đuro Vidmarović i Hrvoje Hitrec. Posredstvom video veze na tribini su sudjelovali upravitelj Zaklade 'Spomen-dom bana Josipa Jelačića' Darko Polić i predsjednik HKPD-a "Jelačić" Petrovaradin Mirko Turšić, koje je najavila i kroz tribinu vodila povjesničarka porijeklom iz Petrovaradina i zamjenica predsjednika Zajednice Ivana Andrić Penava. Tribinu je završio Ante Žaja, ravnatelj muzeja u Jelačićevim Novim dvorima u Zaprešiću.
Najprije je predsjednik Ivo Martinović pozdravio nazočne goste i govornike, a među njima posebno one iz Petrovaradina koji su se u tribinu priključili putem videolinka. Povjesničar Marko Raič predstavio je biografske podatke o banu Josipu Jelačiću davši pritom naglasak na njegovu vojnu i političku karijeru. O značaju bana Jelačića za hrvatski narod i o njegovu književnom djelovanju govorili su Đuro Vidmarović i Hrvoje Hitrec.
Josip Jelačić Bužimski rođen je 16.10.1801. u Petrovaradinu, gdje je nekada živjelo devedeset i sedam posto Hrvata od ukupnog broja stanovnika Petrovaradina. Porijeklom iz vojničke obitelji nastavio je školovanje u Terezijanu, vrhunskoj austrijskoj školi koja je školovala elitne časnike, političare, odvjetnike. Dok je službovao po Hrvatskoj, među časničkim kadrom širio je ideje ilirizma što se nije dopalo Beču. No odan caru i carevini, 1848. je ugasio revoluciju u Beču i Budimpešti te postao austrijski feldmaršal. U Banova krajiška vojska pobijedila je Mađare, no Hrvatska i njen ban su kažnjeni i iznevjereni. Uvedena je jedino hrvatska kulturna autonomija.
Da je Ban slavljen poslije smrti, svjedočio je Đuro Vidmarović, hrvatski književnik. Kazao je kako je upravo znameniti ban Signum nacionalis Hrvata. Usporedio je ga s NIikolom Zrinskim, koji je bio i pjesnik. Bio je vjeran Kruni, a povijest neka kaže je li bio izigran, smatra Vidmarović.
Ugledni književnik pokazao je na prozor DHK-a, odakle se vidi spomenik banu Jelačiću i prisjetio se 16.10.1990. kada se Ban 'vratio' na svoj trg. Hrvatski narod u nevolji često ga je dozivao pjesmom 'Ustani bane Jelačiću'…
Hrvoje Hitrec je autor romana o banu Jelačiću 'Što Bog dade i sreća junačka'. Naslov je zapravo geslo velikog bana. Kako je kazao Hitrec, u zadnjih desetak godina je proučavajući povijest pokušao ući i u psihu ondašnjih kulturnih krugova u Zagrebu, i iz pogleda tih ljudi opisati hrvatske povijesne velikane, pa tako i bana Josipa Jelačića.
Prof. Ivana Andrić Penava, rođena Petrovaradinka, koja živi u Zagrebu, govorila je o značaju bana za hrvatsku zajednicu u današnjoj Srbiji. Ondje je oduvijek simbol opstanka i nacionalnog jedinstva.
U Petrovaradinu je Vlada Republike Srbije otkupila dio rodne kuće hrvatskog bana i taj dio predala na korištenje hrvatskoj zajednici. No, nedostaje novca za njeno potpuno uređenje na koje se sada čeka već godinama. Kako bi se prostor napokon mogao staviti u funkciju treba postaviti podove, uvesti grijanje i sanitarni čvor. Svi okupljeni su iskazali nadu da će nadležni i donatori imati razumijevanja za važnost što bržeg dovršetka ovog dragocjenog projekta te da će se ovakva tribina uskoro moći održati i u Petrovaradinu, u rodnoj kući bana Josipa Jelačića.
O tome je na tribini govorio arhitekt dr. sc. Darko Polić, upravitelj Zaklade Spomen-dom bana Jelačića u Petrovaradinu, podsjetivši u svom izlaganju na sklonost srpskog naroda najslavnijem hrvatskom banu. Također je istaknuo kako mu je kao upravitelju Zaklade bitno da, osim s Jelačićem, širu srpsku javnost upozna i s ostalim hrvatskim velikanima Ivanom Meštrovićem, Ivanom Vitićem, Josipom Seisselom, Vlahom Bukovcem i drugima koji su ostavili svoj duboki trag napose u kulturi i umjetnosti na prostoru Vojvodine. Lik i djelo bana Jelačića danas su poveznica za suradnju sa svima. Na to se nadovezao Mirko Turšić, predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva 'Jelačić' u Petrovaradinu. Oni su dva desetljeća nakon obnove društva, osnovanog prije jednog stoljeća, započeli akciju oko otkupa kuće bana čije ime ponosno nose. Govorio je o sekcijama i aktivnostima Društva, njegovom kulturno-prosvjetnom djelovanju, kojima je najviše pridonio dugogodišnji predsjednik Petar Pifat. Kroz djelovanje Društva čuva se identitet petrovaradinskih Hrvata i predstavlja ih se i u Republici Srbiji, ali i izvan nje. Važna zadaća Društva 'Jelačić' je i čuvanje uspomene na druge velikane iz Petrovaradina poput skladatelja i učitelja Franje Štefanovića i Stanislava Prepreka, opata, petrovaradinskog župnika i hrvatskog preporoditelja Iliju Okrugića-Srijemca, ali i Josipa Runjanina, zaslužnog za uglazbljivanje hrvatske himne. On, doduše, nije porijeklom Petrovaradinac, ali je dio života proveo u Novom Sadu, u kojem je i sahranjen, a združenim snagama Društvo i Zaklada rade na obnovi njegova spomenika na novosadskom Uspenskom groblju.
Tribina je završila izlaganjem Ante Žaja, ravnatelj muzeja u Jelačićevim Novim dvorima u Zaprešiću. Očekuje se da bi nagodinu trebala biti završena obnova Jelačićevih Novih dvora, gdje su sahranjeni znameniti plemići Jelačići.
Ondje je u tijeku izgradnja i osnivanje Memorijalnog centra bana Jelačića. Namijenjen je hrvatskoj budućnosti, da se ne zaboravi znameniti Ban Jelačić.
