VIJESTI Najčitanije

Zapad ostaje bez mikročipova: Autoindustrija očajava, u pitanju i normalno funkcioniranje bankomata

Zapad ostaje bez mikročipova: Autoindustrija očajava, u pitanju i normalno funkcioniranje bankomata

SAD i EU tek su se ove godine dosjetile da ponovo moraju organizirati proizvodnju mikročipova na svojim teritorijima

Ubrzani i pomalo prešućeni bijeg ključnih građanskih i financijskih identifikacijskih dokumenata s plastičnih kartica s mikročipovima na kôdove QR pohranjene u mobitelu ima u Italiji, a i drugdje u Evropskoj uniji, dva razloga, jedan razglašen, jedan prikriven. Razglašeno je da tako nećemo sa sobom nosati snopove kartica, ni nabavljati novčanike posebno opremljene štitom protiv ulaska u naše podatke dok su nam kartice u džepu. Prikriveno je da je kriza u nabavci poluvodiča u svijetu toliko zaoštrena, da dovodi u pitanje normalno kartično poslovanje, funkcioniranje bankomatâ, a i nekih ključnih osobnih isprava projektiranih da se njima služimo kao e-građani, na primjer osobnih iskaznica, zdravstvenih iskaznica, poreznih iskaznica itd.

Ministar inovacija u talijanskoj vladi Vittorio Colao najavio je da će se "u sljedećih 6-9 mjeseci enormno povećati usluge već dostupne preko aplikacije AppIo, umećući i druge dokumente, poput vozačke dozvole, dostupne preko kôda QR. Radimo i na digitalnoj biračkoj iskaznici."

Mobitel ključan

Ukratko, bit će dovoljno imati mobitel (dok ti ga ne ukradu ili dok ti se ne pokvari, razbije, odnosno na neki ini način postane neupotrebljiv), preći jagodicom prsta preko ekrana i eto ti na njemu vozačka dozvola, osobna iskaznica, potvrda prebivališta, porezni broj (koji u Italiji po strukturi više izgleda kao jedinstveni matični broj nego kao anonimni OIB), zdravstvena iskaznica, pa i zdravstveni karton s podacima o dijagnozama i terapijama.

Uostalom, digitalizacija građana je obuhvatnija i dalekosežnija nego tetovaža u Auschwitzu, a i korisnija. Veliki Brat ne bada nego gleda. Nacionalni matični ured ANPR obuhvatio je već 67,7 posto talijanskih građana (uključujući i strane državljane) i gotovo sve općine (ukupno ih je 7904). Elektronski identitet Spid je u početku godine imao 31 milijun građana (dvostruko više nego godinu ranije), sa 18,7 na 29 milijuna porastao je broj građana koji imaju elektronsku osobnu iskaznicu i tako dalje.

Ministar Colao uvjerava građane da će do kraja 2023 biti postignut dogovor s ostalim članicama Evropske unije kako bi dokumenti u smartfonu vrijedili na kompletnom teritoriju sviju članica Unije. Malo složenije će biti ujednačiti zdravstvene podatke između 20 talijanskih oblasti, jer su za zdravstvo nadležne one, a ne Republika.

Iskaznica bez čipa

"Ispod radara" je prošla, međutim, objava da je država od početka lipnja dopustila da se zdravstvena iskaznica tiska i izdaje bez mikročipa. Upravo je mikročip omogućio da se ta zdravstvena iskaznica pretvori u Nacionalnu iskaznicu usluga (TS-CNS) kojom se identificiramo u Mreži. Tu je unesen porezni broj, što ostaje i bez čipa, a i bez njega ona služi kao Evropska iskaznica pomoći u bolesti (TEAM). Ali bez čipa otpada njezino korištenje za usluge Javne uprave on line. Umjesto toga treba ići na šalter, identificirati se, gubiti vrijeme vlastito, a onda i javnih službenika. Zašto?

Naprosto zato što nema dovoljno mikročipova u svijetu. To znaju, na svoju nesreću, proizvođači, prodavači i kupci automobila. Na vozilo se čeka mjesecima nakon kupnje, baš kao nekada u realnom (i samoupravnom) socijalizmu, jer manjkaju čipovi. I tu su kapitalisti neoprezno - zapravo kratkovidno škrto - stavili sva jaja u jednu košaru, oslonivši se gotovo posve na Kinu i na Tajvan, što dodatno komplicira problem. Istina je da sankcije pogađaju Rusiju baš na tom planu, blokirajući dio njezine borbene avijacije, a i najsuvremenija oklopna sredstva, jer su im čipovi nezaobilazno nužni, ali pogađaju i Zapad neovisno od sankcija.

Najgore bankama

Najgore je sirotim bankama. Ondje im savršeno puca prsluk ako nedostatak čipova pogađa zdravstvene iskaznice, ili čak dijagnostičke i kirurške aparature u zdravstvu. Kao što je poznato, boluju i umiru uvijek neki drugi. Ali pogađa i bankomate i proizvodnju kreditnih i debitnih kartica. Ako mislite da se njihov vijek trajanja produljio s jedne na dvije, tri, a sada i pet godina, ne zavaravajte se da je to zato što banka ima povjerenja u vas. Taman posla. To je zato što nema čipova. Sada je rok za njihovu isporuku 52 tjedna, cijela kalendarska godina, dok je još nedavno bio gotovo upola kraći: 27 sedmica. Zalihe su u prosjeku dostajale za 40 dana, u normalna doba, a sada u prosjeku samo za 5 dana.

Štono rekli: ponuda bitno zaostaje za potražnjom.

Od najskupljih raspoloživih čipova skuplji su čipovi kojih nema - kako kaže drevno iskustvo, skovano još u antici za sablje.

Sjedinjene Države Amerike i Evropska unija tek su se ove godine dosjetile da ponovo moraju organizirati proizvodnju mikročipova na svojim teritorijima, pa makar opet bili skuplji od kineskih. Samo nekoliko dana prije ruskoga nasrtaja na Ukrajinu predsjednica Evropskog povjerenstva Ursula von der Leyen izvojštila je takozvani "Chip Act": odluku o investiranju 43-45 milijardi eura za proizvodnju poluvodiča na ozemlju Evropske unije, što bi nas u dogledno doba učinilo neovisnim konkurentima - pod uvjetom da ne ostanemo bez nekih nužnih sirovina.

Pitanje invazije

Uplela se u to i ruska invazija na Ukrajinu. Ta istočnoevropska, odnosno krajnja srednjoevropska država (ovisno o tome je li definicija politička ili geografska) pripada (uz Italiju i Japan) u glavne izvoznice heksafluora-1,3-butadijena (C4F6), korištenoga kao kemijskog posrednika pri proizvodnji integriranih krugova plazmom, te neona (Ne), potrebnoga pri izradi silicijskih pogača na kojima se, ugradbom integriranih krugova, ostvaruju mikročipovi. Potreban je i paladij, a 45 posto te rijetke i skupe kovine proizvodi se u Rusiji. Potrebne su i rijetke zemlje (lantanidi), gotovo u potpunosti u kineskim rukama.

Kinezi nisu (zasad) u trgovinskom ratu sa Zapadom. Dapače, očajnički im treba novac jer im se usporava krivulja rasta. Vrag je u tome što im je pandemija covida-19, koju su presijecali potpunim karantenama, usporila proizvodnju svega i svačega, pa tako i mikročipova, a i materijala za njihovu izradu.

Ukratko, svi glavni "igrači" u opskrbi nužnoj za proizvodnju mikročipova drže jedni druge za grkljan i međusobno se ucjenjuju, a niti jedan nema dovoljno snage da se sam istrgne iz klinča. Pa je kriza sada zahvatila i građane, uključujući i one tehnološke inovacije koje su u međuvremenu prigrlili i smatrali zajamčenima, poput plastičnih kartica s mikročipovima.

Izvor:jutarnji.hr/Foto: Ton Kinsbergen/Sciencephoto

#čipovi #zapadne zemlje #mikročipovi

Više iz kategorije: VIJESTI

NATJEČAJ- POTPORA ZA OBRAZOVANJE- SREDNJA ŠKOLA 2026./2027.Istaknuto Najčitanije

NATJEČAJ- POTPORA ZA OBRAZOVANJE- SREDNJA ŠKOLA 2026./2027.

Zaklada hrvatskih branitelja raspisuje natječaj za potpore za srednjoškolsko obrazovanje djece branitelja i HRVI-ja za 2026./2027. Provjerite uvjete i prijavite se!

prije 16 min
14.–17. RUJNA 1991. – JNA BJEŽI PREKO DRAVE: Kako su PP Đurđevac i PU bjelovarsko-bilogorska, uz pomoć pripadnik TO i NZ oslobodile podravske karaule

14.–17. RUJNA 1991. – JNA BJEŽI PREKO DRAVE: Kako su PP Đurđevac i PU bjelovarsko-bilogorska, uz pomoć pripadnik TO i NZ oslobodile podravske karaule

Saznajte kako je Policijska postaja Đurđevac, uz potporu TO i NZ, oslobodila lanac JNA karaula uz Dravu u rujnu 1991. godine. Otkrijte ključnu ulogu hrvatske policije u operaciji u Podravini.

prije 30 min
Od sutra skuplje gorivo!

Od sutra skuplje gorivo!

Od sutra benzin, dizel i plavi dizel poskupljuju za 6 centi po litri, a UNP za 5 centi po kilogramu. Saznajte sve nove cijene goriva u Hrvatskoj.

prije 35 min
Roditelji prosvjeduju ispred škole u Voltinom: Traže strože mjere sigurnosti i mogućnost pregleda učenika

Roditelji prosvjeduju ispred škole u Voltinom: Traže strože mjere sigurnosti i mogućnost pregleda učenika

Roditelji prosvjeduju u Voltinom za veću sigurnost u školama. Traže pregled učenika, detektore metala, strože kazne i nižu dobnu granicu kaznene odgovornosti.

prije 39 min
Oglasili su se riječki automobilisti: 'Znamo tko stoji iza kaosa. Policiju smo upozoravali danima prije...'

Oglasili su se riječki automobilisti: 'Znamo tko stoji iza kaosa. Policiju smo upozoravali danima prije...'

AK Redline Rijeka o ilegalnom okupljanju u Rijeci: Znamo organizatore TSNS i CGG te smo policiju upozoravali danima prije događaja. Tvrde da im se nanosi reputacijska šteta.

prije 45 min
14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 1 h
KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

Jared Kushner, izaslanik Donalda Trumpa, otkrio je da su pregovori o miru u Ukrajini zapeli zbog teritorijalnog spora u Donbasu. SAD traži 'kreativno rješenje'.

prije 1 h
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 2 h
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 2 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 2 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 3 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 3 h

Prikazano 12 od 108692 članaka.