ZAR ZA SVOJU HRABROST I ŽRTVU NISU ZASLUŽILI SPOMENDAN?

Spomendan u Hrvatskoj je dan posvećen sjećanju na neku važnu osobu, događaj ili svečanost. On se može odrediti za različite događaje ili osobe, poput nacionalnih heroja, svetaca, važnih povijesnih događaja itd. Datum i određivanje spomendana obično ovisi o povijesnim ili kulturnim okolnostima, a ponekad ga određuje i crkva za spomendane svetaca.

U Hrvatskoj se spomendan može proglasiti kao državni blagdan ili kao dan sjećanja na lokalnoj razini. Državni spomendani obično se određuju zakonom, dok se lokalni spomendani mogu odrediti na razini lokalnih vlasti ili tradicije. Spomendani su obično prilika za nacionalno ili lokalno sjećanje, obilježavanje važnih događaja ili počasti prema osobama koje su ostavile trajan trag u povijesti ili kulturi.

Blagdani i neradni dani u Hrvatskoj kombinacija su državnih praznika i katoličkih blagdana, a ukupno ih ima četrnaest. Kronološki, neradni dani u Hrvatskoj su:

1.1. Nova godina
6.1. Sveta tri kralja (Bogojavljenje)
Uskrs - promjenjivi datum
Uskrsni ponedjeljak - promjenjivi datum
1.5. Praznik rada
30.5. Dan državnosti
Tijelovo - promjenjivi datum
22.6. Dan antifašističke borbe
5.8 . Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15.8. Velika Gospa
1.11. Dan svih svetih
18.11. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25.12. Božić
26.12 . Sveti Stjepan

Zakona propisuje spomendane u Republici Hrvatskoj:

1. 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
2. 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
3. 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite
4. 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
5.  9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
6.  subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
7.  25. lipnja – Dan neovisnosti
8.  23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
9.  30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
10. 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
11.  8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.

Masakr u Borovom Selu dogodio se 2. svibnja 1991. godine tijekom početnih faza Domovinskog rata u Hrvatskoj. Borovo Selo, smješteno u blizini Vukovara, postalo je poprište sukoba između hrvatskih snaga i srpskih pobunjenika te jugoslavenske vojske.

Na taj dan, srpski pobunjenici i pripadnici JNA napali su Borovo Selo. Civili su bili žrtve brutalnih napada, a sukobi su izazvali strah i paniku među lokalnim stanovništvom. Ovaj događaj označio je početak krvavih sukoba koji su pratili Domovinski rat.

Masakr u Borovom Selu rezultirao je smrću 12 hrvatskih policajaca i 2 civila. Ovo su imena poginulih hrvatskih policajaca:

1. Tomislav Crnković
2. Dražen Petrović
3. Zlatko Juričević
4. Mladen Jergović
5. Josip Rendulić
6. Željko Miko
7. Dalibor Vajagić
8. Dražen Županić
9. Ivica Milošević
10. Mladen Šegić
11. Zlatko Smolčić
12. Ivica Đurić

Rudolf Perešin, pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, postao je poznat po svom hrabrom letu 25. listopada 1991. godine. Tog dana, tijekom borbi za Vukovar, Perešin je ukrao zrakoplov MiG-21 i prebjegao u Austriju, izbjegavajući tako naređenje da bombardira grad Vukovar. Njegov hrabar čin privukao je pažnju i divljenje diljem Hrvatske, simbolizirajući hrabrost i odlučnost u borbi za slobodu. 

„Ja sam Hrvat, ne mogu pucati i neću pucati na Hrvate“ – rekao je pilot Rudolf Perešin

Perešinov let za pamćenje ostao je simbol hrabrosti i odvažnosti pojedinca u teškim vremenima. Njegova odluka da se suprotstavi naređenjima i izbjegne sudjelovanje u napadima na vlastiti narod istaknula je moralne dileme s kojima su se suočavali mnogi vojnici tijekom Domovinskog rata. Perešin je nakon prebjega nastavio aktivno sudjelovati u hrvatskim obrambenim snagama.

Zar "zakon" ne prepoznaje ove bitne događaje u novijoj povijesti stvaranja Republike Hrvatske, zar ove žrtve ne zaslužuju spomendan? Suvišno je dalje obrazlagati što ovi događaji znače za Hrvatsku.