Zašto inflacija nije vrijeme za štednju i što stručnjaci savjetuju umjesto toga?

Iako inflacija pada četvrti mjesec za redom, kamate na štednje ne rastu, a Hrvati najviše preferiraju novce čuvati u bankama. Štednja ne donosi zaradu pa stručnjaci poručuju da je u kriznim vremenima isplativije ulagati u dionice i obveznice. No problem je što većina građana Hrvatske nije financijski pismena.

Banke u Hrvatskoj i dalje su najveće čuvarice depozita koji su lani porasli za 2,6 milijardi eura. No većini je građana ušteđevina ipak nedostižna stvar.

“A kaj bum štedila, ako se nema od čega štedjeti?”

“Štedljivo se živi cijeli život. To je stvar odgoja. Akcije, rasprodaje i sniženja. Uvijek, za sve – od odjeće, obuće, prehrane.”

“S tekućeg ako slučajno ostane 10, 20 eura. Kakva štednja, dobro da pokriješ sve troškove!”, govore građani.

Krajem veljače građani Hrvatske u bankama su imali 36 milijardi eura u oročenoj i štednji po viđenju te na tekućim i žiro računima. Za one koji traže dugoročnije rješenje gdje usmjeriti taj novac tu su fondovi, dionice i obveznice, no većina, ističe financijski stručnjak, o tome može maštati jer je financijska pismenost u Hrvatskoj na niskoj razini.

“Podatak da Hrvati imaju toliko novca na računu govori da imaju izrazito nisku razinu financijske pismenosti i da ne znaju šta će s novcima. U doba inflacije se morate odmaknuti od klasične štednje. Prelazak u razne druge investicije koje nose veći prinos od inflacije nije samo potreba nego je nužan”, upozorava Neven Vidaković, financijski i ekonomski analitičar.

Građani se umjesto štednje u banci, odlučuju na kupnju nekretnina, a upravo je to jedan od razloga zašto cijene nekretnina u posljednje vrijeme divljaju. Time raste potražnja, a s njom i cijene.

“U nedostatku znanja nisu znali gdje sakriti, pohraniti novac nego u nekretnine, pohrlili su. Kako je količina koja se prelila iz bankarskog sektora u nekretnine jako velika i jako brza, onda je došlo do nekrontroliranog rasta cijena. Sad imamo suprotni efekt – rast kamatnih stopa, a kreiranje ponude mora smanjiti cijenu nekretnina”, kaže Vidaković

Od čuvanja novaca u banci Hrvati ipak ne mogu zaraditi jer kamate nisu motivirajuće, blizu su nule pa štednja ne donosi željenu podršku za bolji život. No, stručnjaci napominju fond za crne dane – mora se imati.

“Pitanje je to razmišljanja, pristupa, a to mislim da nove generacije nemaju izbora, s obzirom što vidimo da se događa sa starijom generacijom koja sa svojim mirovinama ne može preživjeti”, kaže stručnjak za ulaganja Milan Horvat.

Ovog tjedna na tržište štednje ušetao je i Apple koji građanima nudi aplikaciju za štednju i godišnji prinos od 4,15 posto, što je daleko veći iznos od prosječnih kamata na štednim računima. No Hrvatska je, kažu stručnjaci, daleko od scenarija da se aplikacijom okoristi.

“Ta tradicija ne postoji, tog znanja ima vrlo malo i mi u tom djelu zapravo ne iskorištavamo sve što možemo što je jedan od razloga sporijeg našeg razvoja i priključka na kvalitetu i bogatstvo EU gdje tu mi nešto i zaostajemo”, rekao je Horvat.

Kako bi se izbjegao pad vrijednosti imovine, važno je uložiti u ono što će u ovim nestabilnim vremenima sačuvati vrijednost, a štednja ionako ipak najviše ovisi o individualnim primanjima.