Zašto je u Hrvatskoj sve poskupjelo više nego u ostatku Europe: ‘To vam je dvostruki efekt...‘

Ekonomski analitičar komentirao je rast cijena u Hrvatskoj, ali i objasnio kakva nas jesen čeka

U Hrvatskoj masovno rastu cijene hrane, goriva, građevinskog materijala, i događa nam se nešto na što smo već zaboravili - jesen inflacije. Nije baš kao prije 28 godina kad su ljudi, čim bi sjela plaća, jurili na cestu kupovati devize - ali nije ni bezopasno. Europa ima najveću inflaciju u zadnjih 9 godina, Hrvatska naravno ima veću stopu od europskog prosjeka.

Zašto je tako i što nas čeka u RTL Direktu je objasnio ekonomski analitičar Vuk Vuković, a intervju u nastavku prenosimo u cijelosti.

Građane najviše zabrinjava skuplja hrana - u Hrvatskoj je došlo do većeg porasta cijena nego drugdje u Europi... Mislite li da je to kratkotrajno?

- Po mom mišljenju je, mi kao Hrvatska smo uvijek uvoznik dobara, tako i inflacije. Dakle, sve ono što se događa u Europi i SAD-u se događa i kod nas. Dva su nekakva glavna izvora: Prvi je taj nesrazmjer između ponude i potražnje koji se događa na svjetskom tržištu upravo za ovim sirovinama i poljoprivrednim proizvodima koji se onda prelijevaju prema krajnjim proizvodima koje mi onda kupujemo.

Zašto nam je opet kriva korona?

- Pa na neki način je, da. Govorili ste o ogromnom rastu... To je ogroman rast nakon ogromnog pada. Mi se u biti vraćamo na onu razinu 2019. godine, što je bila relativno dobra godina. Tako da imate isti efekt u povećanju cijena. S jedne strane imate ogromnu potražnju za svim proizvodima i onda se ponovno javlja potražnja. Ekonomska aktivnost se vraća, a s druge strane je ponuda takva kakva je, ograničena. A dodatno je ograničena zbog tog efekta prebacivanja tzv. supply chains, lanaca nabave koji više ne ovise toliko o Kini i Dalekom istoku, i onda ti dobavljači imaju ogromnu potražnju i ne mogu se nositi s tolikom potražnjom. To je čista ekonomija: Limitirana ponuda, ogromna potražnja - cijena ide gore.

Građani su traumatizirani inflacijom od prije 30 godina. Treba li ih brinuti ova jesen inflacije u Hrvatskoj?

- Hoće li biti nekakav privremeni efekt, to je definitivno, već vidimo i to svi osjetimo. Ali kad govorimo o tome koliko je dugotrajan, govorimo o tom privremenom efektu da će trajati otprilike ove godine i još sljedeće, ne više od toga. Cijene sirovina, kako se ti lanci opskrbe i nabave budu krenuli oporavljati, cijena će polako padati, a onda će s druge strane biti taj efekt da će cijene kaskati. Najbolji primjer je cijena nafte. Doživjeli su u 80-ima parne neparne dane... Nakon nestabilnosti na Bliskom istoku, cijena nafte je bila 150 dolara, a u početku covida pala je na 16 dolara po barelu. Sad je ona 70 dolara. Nitko ne govori da je cijena nafte skočila za 300 posto. To je čista ponuda - potražnja. Tako i za svaku sirovinu, bilo drvo, poljoprivredni proizvodi ili metal.

Na tržištu automobila također uzbuna - nema čipova, nema novih modela, skuplje koštaju rabljeni...

- Apsolutno. Savršeno se vidi taj efekt prelijevanja. Auto industrija jedan je od najvećih potražitelja upravo tih sirovina, od metala, aluminija i stakla, i naravno da se te sirovine gledaju kroz veće cijene automobila... Kako vi imate nestašicu ponude, tako i cijene rabljenih automobila rastu jer ljudi opet imaju potražnju za automobilima. Ta potražnja je ogromna i vi ju nekako morate zadovoljiti.

Problem bi mogao nastati i na tržištu nekretnina zbog nedostatka građevinskog materijala, zbog ogromnih cijena...

- Nekretnine isto imaju dvostruki efekt. S jedne strane, cijene sirovina koje rastu i onda se to mora vidjeti u nekom trenutku na cijenama samih nekretnina, a drugo su niske kamatne stope koje potiču imovinske mjehure, bilo na tržištu dionica, bilo na tržištu nekretnina. A to je tako jer kad vi imate niske kamatne stope, onda su cijene obveznica niske. Zaduživanje je jeftino, države se mogu jeftino zaduživati, ali investitorima to onda nije veliki povrat. Zato se hrpa tog novca prešaltava u dionice ili nekretnine.

Sad onda nije ni povoljno vrijeme za štednju?

- Ne. U slučaju niskih kamatnih stopa, kamate u bankama su izuzetno niske, blizu nuli kakve moraju i biti. I zato ljudi traže alternativna rješenja... Tu se onda javljaju i dionice i nekretnine i ova kriptotržišta, tržišta umjetnina i digitalnih itd.

Spomenuli ste i neke povoljne pokazatelje. Raste BDP, rastu plaće, sve se otvara... Imamo li razloga za optimizam?

- Pa i sam efekt inflacije će biti privremen pa je to već optimistično na neki način. Mislim da, u smislu tog oporavka, sve su zemlje dobro reagirale na taj kratkoročni šok potražnje koji nas je udario u koroni i za vrijeme lockdowna. To je bio naš stav i djelovanje da naprosto natjeramo državu koja to još nije kod nas shvaćala, ali shvatili su i na vrijeme dobro reagirali i anulirali taj šok potražnje koji je bio kratkoročan, da se što prije možemo vratiti na razinu 2019. i to se ove godine i događa.

Prošli tjedan smo saznali da je 900 tisuća u minusu po nepovoljnim kamatnim stopama... Je li po vama to mini slučaj Franak?

- Jako je to zabrinjavajuće. To je isto jedan primjer kako bi HNB mogao bolje reagirati, isto kao u slučaju Franak. Nadam se da će se to bolje riješiti nego Franak, ali budemo vidjeli, rekao je Vuković u RTL Direktu.