Zašto je Vučić opterećen Hrvatskom: Je li u pravu kad kaže da nas Srbija ekonomski sustiže

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li znati gdje su građani bogatiji važniji je BDP po stanovniku

Dan uoči prošlotjednog dolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Beograd, gdje je započela njena finalna turneja po europskom jugoistoku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je kako Srbija očekuje da će sljedeće godine, a možda već i do kraja 2021. “po prvi put u povijesti” preteći Hrvatsku po ukupnom iznosu BDP-a, za koji očekuje da će narasti na 51 milijardu dolara. Ustvrdio je i kako će “mnogi teško podnositi uspjeh Srbije”.

”U hrvatskim medijima već se vodi kampanja protiv Srbije”, rekao je Vučić. Po njemu, ”napad je rezultat toga što Srbija jača i prvi put u bruto društvenom proizvodu dostiže Hrvatsku, koja ima onoliku obalu i turiste”. Za razliku od lidera iz susjedstva, rekao je, Merkel je uvijek bila spremna na otvoreni razgovor. ”Njena uloga u poticanju ulaganja u Srbiju bila je velika, a njeno posredovanje u gospodarskom sporu s Hrvatskom donijelo je rezultat”.

U tom sklopu teza koje u zadnje vrijeme često ponavlja, Vučić je barem dvaput pogriješio. Prvo u procjeni rasta, a onda u zaključku da nekome, bilo kome u regiji, nestabilna i siromašna Srbija odgovara više od stabilne i, ako ne bogate, onda značajno bogatije države nego što je Srbija danas.

Što je, dakle, pogrešno, a što opravdano u Vučićevom slavljenju dostizanja i prestizanja Hrvatske.

Prvo statistika.

Uspoređujemo li ukupni BDP dviju država prema paritetu kupovne moći (PPP), što je jedini način da statistiku približimo realnosti svakodnevnog života, jer riječ je o usporedbi prema zajedničkoj košarici roba i usluga, Srbija je hrvatsku prestigla još 2008. godine. I to ne treba nikoga čuditi, Srbija je najveća država nastala iz bivše Jugoslavije, ima najveće unutarnje tržište, a njeni industrijski pogoni nisu pretrpjeli ratna razaranja kakvima su u razdoblju od 1992. do 1995. bile izložene hrvatske tvornice.

Po svježoj računici zagrebačke ekonomistice Vedrane Pribičević, hrvatski je BDP uoči pandemije 2019.godine, mjeren istim kriterijem (PPP), lagano preskočio 84 milijarde eura, dok je srbijanski već tada bio nešto iznad 90 milijardi eura.

Znači li to da su hrvatski građani siromašniji od građana Srbije?

I da i ne. Točno je da su prosječne plaće u Srbiji danas 546,9 eura (podatak Ministarstva financija RS), dok su prosječne plaće u Hrvatskoj 942,5 eura. Da se spustimo na zemlju, Slovenci već prosječno zarade 1279 eura, a razlika u plaćama između Slovenije i Hrvatske tek je nešto manje nego između Hrvatske i Srbije, dok je razlika u cijenama između Slovenije i Hrvatske neznatna. Po neto prihodima građana, Hrvatska je na 25. mjestu europske ljestvice, Srbija na 32., Slovenija je 19.

Kupovnoj moći neprilagođeni iznosi su drukčiji. Bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji je prošle godine prema podacima Svjetske banke vrijedio 52,96 milijardi američkih dolara. Srbija je s takvim BDP-om dosegla snagu 0,05 posto svjetske ekonomije. Istovremeno, hrvatska je 2020. završila s nešto težim BDP-om od 55,97 milijardi dolara. Hrvatski udio u svjetskoj ekonomiji jednak je srbijanskom - 0,05 posto (toliko o globalnoj važnosti dviju država).

Što znače ti pokazatelji.

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li, međutim, znati gdje su građani bogatiji treba nam izračun BDP-a po stanovniku, a tu su već brojke drukčije i srbijanski dvojac Vučić – Brnabić ima manje razloga za zadovoljstvo od hrvatskog tandema Milanović – Plenković, s time da je u Hrvatskoj odnos snaga obrnut od srbijanskog, premijer je taj koji upravlja državom.