Zašto su Jović i Benčić 2017. sudjelovali na panelu Beogradskog centra za sigurnosnu politiku?

Kako smo već prije pisali, HDZ-ov ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, te bivši saborski zastupnik Stjepan Čuraj bili su 2013. godine polaznici beogradske ‘Regionalne akademije za demokraciju’, – projekta za “oblikovanje europske budućnosti Balkana” i izgradnju “nove političke kulture i političke elite”.

Među sedam organizacija iza tog projekta je i Beogradski fond za političku izvrsnost, a koji organizira Beogradski sigurnosni forum u suradnji u suradnji s Beogradskim centrom za sigurnosnu politiku (BCSP).

Što se tiče potonje nevladine organizacije, na njenim panelima također su sudjelovali neki hrvatski aktivisti. Tako su 2017. godine među govornicima panela Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCSP) osnovanog 1997., bili profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu dr. sc. Dejan Jović i Sandra Benčić, tadašnja predstavnica nevladine organizacije Centar za mirovne studije, a današnja saborska zastupnica ekstremno lijeve platforme Možemo.

Rasprava – kako nadzirati sigurnosne institucije?

“Oživljavanje demokratskog nadzora u sigurnosnom sektoru” bila je glavna tema te konferencije,a cilj joj je bio “okupiti raznoliku skupinu aktera iz europskog civilnog društva u potrazi za odgovorima na pitanja kako civilno društvo održati aktivnim i uspješnim u demokratskom nadzoru sigurnosnih institucija tijekom vremena straha”.

Jović, bivši savjetnik predsjednika Ive Josipovića, govorio je na panelu zajedno s Josefom Batorom, profesorom političkih znanosti u Bratislavi i Arvinderom Sambeijem, pravnog savjetnika pri britanskom Ministarstvu obrane, a raspravu je moderirao Filip Ejdus, član izvršnog odbora BCSP-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.

Što se tiče Sandre Benčić, ona je sudjelovala na panelu zajedno sa Stevanom Dojčinovićem, urednikom portala KRIK, Vukašinom Obradovićem, urednikom Vranjskih Novina i bivšim čelnikom Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Bobanom Macanović, predstavnicom Autonomnog ženskog centra i Miroslavom Hadžićem, bivšim oficirom JNA i predavačem na Višoj vojno-političkoj školi JNA koji je ujedno suosnivačem BCSP-a.

Tko je Dejan Jović?

Prof. dr. sc. Dejan Jović danas radi na Fakultetu političkih znanosti, te predaje predmete poput Uvod u međunarodne studije, Analiza vanjskih politika i na poslijediplomskom studiju predmet Hrvatska vanjska politika. Stipendije i potpore primao je od Britanske Akademije, Zaklade Carnegie, Umjetničkog i humanističkog vijeća te Otvorenog društva Georgea Sorosa.

On je također urednik časopisa Politička misao te je član Hrvatskog politološkog društva. Časopis Politička misao svojevremeno je objavio  rad o konzervativno-političkim pokretima u Hrvatskoj koji je sadržavao lažne informacije o udruzi “U ime obitelji”.

Konzultant je Ekonomsko-obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit). Njegovo znanje koristilo je nekoliko britanskih konzultantskih tvrtki, a povremeno i ministarstvo vanjskih poslova i Commonwealtha vlade Ujedinjenog Kraljevstva, navodi se u njegovom životopisu.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović, uručio mu je otkaz 2014. godine kada je u svom časopisu Politička misao objavio osobni komentar povodom škotskog referenduma o neovisnosti u kojem je zaključio kako je hrvatski referendum 1991. godine bio “vrlo neliberalan” i da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima.

Tko je Sandra Benčić?

Saborska zastupnica platforme Možemo Sandra Benčić poznata je javnosti kao nekadašnja aktivistica nevladine organizacije Centar za mirovne studije (CMS). Benčić je 2012. godine bila programska voditeljica CMS-a te ju je tada Saborski odbor za ljudska prava i nacionalne manjine imenovao u Povjerenstvo za nadzor policije.

Dvije godine kasnije ona je ušla u Izvršni odbor Centra za mirovne studije kada je ta udruga od Inicijative otvorenog društva za Europu (OSIFE), podružnice Otvorenog društva, milijardera i samoprozvanog filantropa Georgea Sorosa primila donaciju od 935.877 kuna.

Od navedenog iznosa, 46.840 američkih dolara CMS je dobio za projekt “Izbori za Europski parlament 2014 – otkrivanje govora mržnje i diskriminacije”, a kontakt za projekt bila je upravo Benčić.

Kada je riječ o samom projektu iz 2014. za koji je CMS dobio novce od Soroseve Zaklade, cilj je bio “potaknuti odziv ambivalentnih birača na izbore kako bi se spriječio izbor ksenofobnih, rasističkih i drugih radikalnih političkih opcija”.

U prijevodu, CMS je dobio novac kako bi pokušao utjecati na to koga će hrvatski birači izabrati za svoje predstavnike u Europskom parlamentu. To je nastojala učiniti kroz projekt putem kojega se ocrnjuje one kandidate koje oni smatraju ksenofobnima, rasistima i/li radikalnima.