Zastrašujuća sila prijeti dominaciji SAD-a u Tihom oceanu: Nosači aviona postaju beskorisni!

Američki ratni brodovi i baze u Tihom oceanu su na dohvat ruke zastrašujućoj raketnoj sili s kakvom SAD dosad nije imao posla, upozoravaju vojni dužnosnici Washington

Kina je toliko ojačala svoju raketnu moć da bi potencijalni rat Indopacifiku bio razoran za američke snage.

U intervjuima za Business Insider, trenutni i bivši vojni dužnosnici i analitičari opisali su meteorski uspon Kineske narodnooslobodilačke vojske po broju raketa kao glavnu zabrinutost.

Od 2021. do 2022., kineska vojska je udvostručila svoj arsenal raketa, uključujući balističke rakete srednjeg dometa koje bi mogla koristiti za ciljanje američkih vojnih baza u Japanu i rakete srednjeg dometa koje mogu doseći Guam, navodi Pentagon u svom najnovijem izvješću o vojnoj prijetnji od Kine.

'Dramatično proširenje' kineskog arsenala raketa, posebno MRBM (od 1000 do 3000 km) i IRBM (od 3000 do 5500 km), dizajnirano je da prijeti snagama SAD-a i saveznicima diljem regije Indopacifika, rekao je Thomas Shugart, pridruženi stariji suradnik Centra za novu američku sigurnost i umirovljeni časnik američke mornarice podmornica.

Umirovljeni admiral Harry Harris, bivši prvi čovjek Pacifičko zapovjedništva rekao je da ga napredne mogućnosti kineskih raketa više brinu od bilo kojeg drugog vojnog razvoja u Kini.

Jedna od kineskih raketa, DF-26, često se naziva 'Guam Express' ili 'Guam Killer' jer može dosegnuti američke snage na otoku, koji je otprilike 4800 km udaljen od Pekinga.

Oružje, sposobno nositi i nuklearne i konvencionalne bojeve glave, također ima protivbrodsku ulogu i drugi nadimak: 'ubojica nosača'. Raketa DF-21D još je jedna takva raketa koju bi Kina mogla koristiti za ciljanje američkih brodova.

Ostali elementi arsenala Raketnih snaga Narodne oslobodilačke vojske (PLARF) su njegova hipersonična raketa DF-17, balističke rakete kratkog dometa poput DF-15 koje mu daju sposobnost relativno lakog udara Tajvan, te interkontinentalne balističke rakete poput DF-5, DF-31 i novijih DF-41.

Američko Ministarstvo obrane procjenjuje da Kina ima više od 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, treća sila na svijetu, a taj broj će se još povećavati.

Iako su neke smještene u silosima, mnoge od kineskih raketa su pokretni ili skrivene u špiljama i planinama, što ih čini teže uništiti. I izvan PLARF-a, kineske podmornice nose rakete dugog dometa. Njezini bombarderi H-6 također. Bilo kakav sukob s Kinom mora uzeti u obzir vjerojatnost da će mnoge od njezinih nuklearnih snaga preživjeti izravne udare.

Što se tiče kineskih 'ubojica nosača', analitičari satelitskih snimaka već godinama pronalaze makete američkih nosača zrakoplova i drugih ratnih brodova u kineskim pustinjama. Sumnjive mete sugeriraju da se Kina možda oslanja na te makete kako bi poboljšala svoje rakete ili vježbala ciljanje i pogađanje američkih ratnih brodova. Kina je također provela testove na moru, barem jedan protiv pokretnog cilja.

Nakon što je Pentagon objavio svoje najnovije izvješće o kineskoj vojnoj moći, Shugart je sugerirao da bi velik broj DF-26 i lansera mogao pretvoriti tu raketu u generičku 'ubojicu brodova', dostupnu za udare ne samo na visoko vrijedne nosače, već i na razarače, krstarice, amfibijske napadačke brodove, flotne tankere i više.

To mijenja stvar za američke ratne brodove pri operacijama u Indopacifiku i postavlja pitanja o ulozi nosača zrakoplova u sukobu s Kinom, budući da se možda neće moći približiti dometu za borbene avione F/A-18 ili F-35.

Harris je rekao da bi jedan od najboljih načina suzbijanja PLARF-a bilo stvaranje 'robustne' zračne i proturaketne obrane.