Zbog uvođenja eura banke počele dizati kamate na stambene kredite. Hoće li to “ohladiti” tržište nekretnina?

U skladu s najavama, kamatne stope na nove stambene kredite od 1. siječnja usklađene su s vrijednostima euribora i povećane za pola postotnog boda

S 1. siječnja ušli smo u eurozonu, te su ključne stope Europske središnje banke, koje se kreću u rasponu od 2 do 2,75 posto, postale i naše ključne stope, a neke poslovne banke odmah su svoju politiku kamatnih stopa odlučile uskladiti s eurozonom.

Ključni kamatnjaci ECB-a utječu na euribor, koji je i prije bio baza za formiranje kamatnih stopa za dio kredita, a sada se novi krediti više i ne mogu ugovarati uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS). Kako euribor raste, sukladno rastu kamata u europodručju, tako rastu i kamate na nove kredite. Prva je s ovom praksom promjene politike kamata, krenula Erste banka, koja je za naš list potvrdila da su od 1. siječnja povećali kamate na nove stambene kredite.

– U skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama, Erste banka je od početka siječnja kao referentnu kamatnu stopu na novoodobrene kredite, umjesto 6-mjesečnog NRS1 za eure, uvela 6-mjesečni euribor. Njegova je vrijednost tijekom posljednjih mjeseci, kao posljedica promjene politika središnjih banaka te rasta ključnih kamatnih stopa, značajno porasla te trenutačno iznosi 2,767 posto. To je značajno više u usporedbi s vrijednostima NRS-a, koje su kao promjenjivi parametar bile u upotrebi do 31. prosinca godine, tumači Erste.

 

Rast euribora

– Shodno navedenom, a u skladu s najavama o očekivanom rastu kamatnih stopa koji će se jednim dijelom, iako manjim u odnosu na druge usporedne zemlje zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura, dogoditi i u Hrvatskoj, te koje je Erste banka više puta tijekom posljednjih nekoliko mjeseci transparentno komunicirala u javnom prostoru, kamatne stope na nove stambene kredite od 1. siječnja usklađene su s vrijednostima novog promjenjivog parametra, 6-mjesečnog EURIBOR-a. One se sada, ovisno o modelu stambenog kredita, kreću u rasponu od 2,90 posto do 3,70 posto, što predstavlja povećanje od 0,5 postotnih bodova. Nova kamatna stopa primjenjuje se od 1. siječnja 2023., a banka je nove uvjete stambenih kredita, u skladu sa zakonskim odredbama, na svojim internetskim stranicama objavila još 15. prosinca 2022., poručuju iz Erstea.

Navode da je važno istaknuti da je do promjene došlo isključivo kod novih stambenih kredita, što znači, dodaju u Erste banci, da se kod postojećih stambenih, ali i gotovinskih kredita u otplati, uvjeti nisu mijenjali. Također, i kamatne stope kod novih gotovinskih kredita ostale su nepromijenjene te i dalje iznose 4,99 posto za standardne modele, a za modele uz osiguranje otplate 4,49 posto, zaključuju u Erste banci.

Inače, ECB zbog inflacije diže kamate još od ljeta, kod nas se prijenos na kredite građanima još nije naročito osjetio jer smo tek ušli u eurozonu, a i velika je likvidnost bila u sustavu zbog otpuštanja velike količine bankarskih rezervi, što je HNB morao učiniti po pravilima pristupanja eurozoni. No, kako je bilo i najavljivano, sada se i kod nas očito počinje »hvatati taj vlak«, a led je izgleda probio Erste.

 

Kvadrati sve skuplji

Upit smo poslali i drugim većim bankama jesu li i one počele povećavati kamate na kredite, s obzirom na ulazak u eurozonu.

Negativno je odgovorila OTP banka, koja ih dakle – nije povećala. Zagrebačka banka također nije mijenjala kamatne stope na kredite građanima, potvrdili su u Zabi. I iz Addiko banke poručuju da nisu podizali cijene usluga otkako smo uši u eurozonu

Iz HNB-a su u više navrata iznosili stavove prema kojima se i u Hrvatskoj očekuje povećanje kamatnih stopa, sukladno politici ECB-a, no bez predviđanja intenziteta tog rasta. Stambeni krediti u Hrvatskoj do sada su se odobravali uz rekordno niske kamatne stope, što je donekle kompenziralo rast cijena nekretnina, no sada se one praktički približavaju razini od 4 posto, i potencijalni kupci stanova na kredit nalaze u dvostruko demotivirajućoj situaciji da pokušaju riješiti stambeno pitanje – visoke su cijene kvadrata, a i kamate su krenule uzlazno. Moguće je međutim da će upravo rast kamata polako hladiti potražnju i ipak djelovati na to da cijene nekretnina barem uspore rast, koji je opet na godišnjoj razini zabilježen rekordan. No, s obzirom da se polovina stanova kupuje u gotovini te da ulogu igra i inozemna potražnja, sve skupa bi stambeno pitanje u Hrvatskoj moglo učiniti još manje rješivim, uz sve implikacije na demografiju i iseljavanje, o čemu je toliko toga već rečeno.