Zbor narodne garde - ZNG

Dana 9. travnja 1991. u Banskim dvorima održana je prva sjednica Vrhovnog državnog vijeća na kojoj je donesena odluka da Hrvatska mora ustrojiti svoje oružane snage.

Logo Zbora narodne garde

Zbor narodne garde (ZNG) naziv je za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.

Zastava Zbora narodne garde

Povjesnica 

Osnovan je Odlukom o ustrojstvu Zbora narodne garde, koju je Predsjednik Franjo Tuđman donio je 20. travnja 1991. Zbog zakonskih i političkih razloga te su snage bile formalno ustrojene u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, jer je Hrvatska tada formalnopravno još bila u sastavu SFRJ. Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane. Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj kao i zbog nemogućnosti nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Formalne zadaće ZNG-a bile su zaštita državne granice Republike Hrvatske te zaštita nepovredivosti državnog područja, zaštita od narušavanja javnog reda i mira u većem opsegu, zaštita od terorističkog i drugog nasilnog djelovanja odnosno oružane pobune, zaštita zračnih luka i zračnog prometa, zaštita obale i mora, pružanje pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i drugih nesreća, zaštitu određenih osoba, objekata i prostora, te druge poslove utvrđene zakonom.  ZNG je zamišljen je kao pričuvni i djelatni. Prema prvim planovima trebao je imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Ukupno je u pričuvnom dijelu trebao imati 38.726 ljudi. Ustroj pričuvnog sastava napravljen je na temelju brojnog stanja pričuvne policije. 

Prve brigade ZNG-a predstavljene su hrvatskoj javnosti na svečanoj smotri 28. svibnja 1991. uz mimohod, dodjelu zastava brigadama i polaganjem prisege na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Danas se taj dan slavi kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske. 

Snage koje su u ljeto 1991. godine ušle u borbu bile su malobrojne, slabo naoružane i loše opremljene, a iz političkih i drugih razloga nisu bile vojnički organizirane u jedinstveni sustav vođenja i zapovijedanja, premda je 30. srpnja 1991. godine formirano Zapovjedništvo ZNG sa Špegeljem na čelu.  Krajem srpnja i početkom kolovoza 1991. osnovana su zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju što je bio pokušaj da se Zapovjedništvo ZNG RH rastereti izravnog zapovijedanja svim postrojbama. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG. Zapovjedno-borbene ovlasti imali su i krizni štabovi koji su osnivani na svim razinama upravne strukture, od općine do Republike. 

Do 12. kolovoza su ustrojene četiri brigade, a tim predstavljanjem ZNG-a zaokruženo je ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage su tada imale oko 60 000 pripadnika, od toga 30 000 pripadnika u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donešenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja Glavni stožer (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav. Posljednji dio oružanih snaga bilo je Domobranstvo. Pričuvni sastav ZNG i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav u HV-u. Dana 3. studenog 1991. jedinice ZNG-a su formalno preimenovane u Hrvatsku vojsku.

ZNG je u svom sastavu imao jednu posebnu postrojbu, Satniju hrvatskih umjetnika, koju su činili hrvatski umjetnici koji su izrazili želju da se kao dragovoljci bore za Hrvatsku. 

Spomen ploča u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu