Žita i uz izvoz imamo dovoljno, kao i jaja, govedine te peradi

Pobrinut ćemo se za prehrambenu sigurnost naših građana. Ova Vlada stalno radi u izvanrednim okolnostima i dosad je uvijek odgovarala na nepredviđene izazove prilično brzo i čvrsto, kazala je u srijedu ministrica poljoprivrede Marija Vučković, referirajući se na utjecaje rata u Ukrajini na proizvodnju hrane, te kako ju zaštiti u nacionalnim okvirima i koje su pritom državne mjere pomoći.

COVID pandemija, a sada i rat u Ukrajini samo potvrđuju stratešku važnost proizvodnje hrane jedne zemlje i samodostatnost, pa je prilika da se poradi na tome kako se osloniti na vlastite resurse.



- Ukrajina i Rusija zajedno su izvoznice više od četvrtine svjetske pšenice, između 17 i 20 posto kukuruza i pola suncokretova ulja. Ne može proći bez posljedica, no jesenska sjetva u Hrvatskoj prošla je prilično uredno, ne očekujemo pad količina. Neke su procjene, no treba biti oprezan, da ćemo imati nekoliko postotaka veću količinu proizvodnje nego što smo imali u prethodnoj sezoni - izjavila je Vučković te dodala da su i pripreme za proljetnu sjetvu prošle dobro, da se sa svim mjerama Vlada RH već priprema za jesensku.

-Trebamo ozbiljno razmišljati i o mogućim posljedicama povećane potražnje na EU tržištu, ali pri tome nećemo napustiti načelo EU solidarnosti ni solidarnosti Ukrajini - rekla je.

Govoreći o poljoprivrednicima, istaknula je da se očekuje žurno usvajanje programa potpore malih vrijednosti od 200 milijuna kuna te da Vlada i ministarstvo predlažu i niz drugih programa pomoći građanima i poljoprivrednicima. Potvrdila je da će doći do povećanja cijena proizvoda i usluga. No, prema njoj, rast će biti blaži nego "što bi bio da Vlada ne uspijeva komplementarno reagirati na sve moguće načine". Govorila je i o Vladinim mjerama oko povećanja cijena goriva. "Marže su ograničene, a privremeno su smanjene i trošarine. Teret iznimno osjećaju hrvatski ribari, s obzirom na veliki udio energije općenito u troškovima", rekla je i dodala kako su Europskoj komisiji na odobravanje poslali program potpore hrvatskim ribarima zbog povećanih troškova rada i inputa.

- Slijedom najave premijera Plenkovića taj će se program nadograditi. Naš je plan da program pomoći koji je bio vrijedan 50 milijuna kuna povećamo za 50 % odmah - izjavila je Vučković.

Kriza na istoku Europe događa se u času kada je za RH jesenska sjetva u kojoj smo žitaricama zasijane površine povećali za 6, a pšenicom za 10 %, na 160.000 ha, pa se, uz povoljne vremenske uvjete i agrotehniku, možemo nadati reprizi lanjske milijunske žetve od 1,1 mil. tona, a u prvih 11 mjeseci 2021. izvezli smo 507.000 tona.



Dok su Srbija i Mađarska obustavile izvoz žitarica u čijoj smo proizvodnji samodostatni, u Žitozajednici (ŽZ) kažu da ćemo pšenice imati dovoljno.

– Uz to što su naše potrebe 400.000 tona, te da se izvoz nastavio u prosincu i s još 100.000 tona s tim da smo mi uvezli 108.000 tona, do žetve imamo dovoljno prijelaznih zaliha od 200 do 250 tisuća tona. I uz prosječan prinos mi ćemo imati dovoljno robe za sebe i izvoz - kaže direktorica ŽZ Nada Barišić.

Na cijenu pšenice ne možemo utjecati; visoka je, na burzama 400 EUR/t. COVID i ukrajinska kriza opominju na dostatnost skladišnih kapaciteta jer sadašnji ne omogućuju da robu čuvamo od žetve do žetve, pa ona mora van zbog njihove skučenosti i kada je cijena nepovoljna. Gotovo smo samodostatni u govedini i peradi, kojih sami proizvodimo 93 %, svinja 63 %, a jaja 98 %.

– Unatoč potpori Vlade RH, u tom i sektoru mlijeka nema bitnih pomaka. Uvoznici smo teladi – godišnje 135.000, a koljemo ju 40.000 komada; umjesto da ju uzgajamo, ponašamo se kao štetočine. Slično je i s junicama u smislu mlijeka. Za samodostatnost treba srediti tržište, za stol posjesti vodeće trgovce i proizvođače hrane - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Mlijeka proizvodimo za 45 % potreba, 400 milijuna litara, a nedostaje 450 milijuna litara. Predsjednik Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak kaže da bi mogli biti samodostatni uz otkupnu cijenu 3,5, a ne kao sada 2,70, 2,80 kn/kg i manje.

– Kada imate svu infrastrukturu, a imamo ju, nije problem dizati proizvodnju koja je sada sa 70.000 grla. Još toliko stoke našlo bi se u EU-u bez problema, no s ovim cijenama nema interesa - kaže Kolak.

Vučković se referirala i na robne zalihe - da je njihovo stanje na redovitoj razini, da će ih se uskoro nadograditi. Na dan 6. ožujka u njima je roba od oko 0,5 milijardi kuna, u 220 skladišta, a 47 % su prehrambene zalihe.