ŽIVOT U HRVATSKOJ: Svaki peti građanin ne može platiti hranu i režije! U slučaju otkaza, 70% Hrvata ne bi preživjelo ni dva mjeseca…
Svaki peti građanin Hrvatske zbog gubitka posla ili zbog prepolovljenih plaća nema dovoljno novca za podmirenje troškova za prehranu i režije; riječ je o barem 18 posto stanovništva, ili više od 720 tisuća ljudi
Istraživanje europskog instituta Bruegel iz Bruxellesa, objavljenom jučer, pokazalo je da gotovo svaki peti građanin Hrvatske zbog gubitka posla ili zbog prepolovljenih plaća nema dovoljno novca za podmirenje troškova za prehranu i režije. U pitanju je barem 18 posto stanovništva, ili više od 720 tisuća ljudi koji već u prva dva mjeseca gospodarskog zastoja ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe, javlja Novi list.
Da hrvatska Vlada na početku epidemije u Hrvatskoj nije počela isplaćivati državne potpore za oko pola milijuna radnika na čekanju, u iznosu do 4000 kuna situacija bi bila još gora te oko 50 posto građana Hrvatske, u razdoblju od dva mjeseca nakon gubitka posla ili smanjenja plaća, ne bi imalo dovoljno novca ni za hranu i režije.
Hrvatska na dnu ljestvice Europske unije
Prema tom istraživanju, Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice Europske unije, ispod Litve, Letonije i Slovenije. No, istraživanjem nisu obuhvaćene Bugarska, Rumunjska i još četiri članice EU-a. “Čak i ako popuste stroge mjere obuzdavanja, ekonomske posljedice COVID-19 produljit će se i pogoršati ako izostane snažan, neprekidan makroekonomski poticaj”, kaže Catarina Midoes, autorica istraživanja pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera”, objavljenog u skraćenoj verziji na europskom znanstvenom portalu Vox.
Novi list piše kako je u Europskoj uniji stanje također zabrinjavajuće, pa Midoes navodi da Nalazi pokazuju kako gotovo 100 milijuna ljudi u 21 zemlji EU-a nema dovoljno ušteđevine za dvomjesečne izdatke za hranu, režije, za najamninu ili otplatu kredita. Srećom, u vrijeme krize hrvatska i europska kućanstva ne ovise samo o svojim plaćama i ušteđevinama, već mnoštvo njih dobiva mjesečna primanja od države. Tu spadaju naknade za nezaposlene i ostale socijalne naknade, ali najvažnije su svakako mirovine.
Slaba ušteđevina: Kad bi ostali bez plaće, 70 posto ljudi u Hrvatskoj ne bi dugo preživjelo
Kad bi ljudi koji ostanu bez plaće ovisili samo o svojim ušteđevinama, oko 25 posto građana u EU-u, a u Hrvatskoj njih 70 posto ne bi moglo preživjeti ni dva mjeseca jer ne bi imali dovoljno za hranu i režije. Broj egzistencijalno ugroženih ljudi posvuda je znatno manji te iznosi 18 posto u Hrvatskoj i oko dva posto u Uniji. Midoes pritom polazi od pretpostavke da vlade u EU-u zaposlenima na čekanju prosječno podmiruju 50 posto prijašnjih plaća.
Novi list napominje da iz sažetka spomenutog istraživanja nije jasno koliko ljudi u Hrvatskoj nije imalo dovoljno novca za hranu i režije prije izbijanja zaraze. Postoji mogućnost da je taj postotak bio visok i prije pandemije, i da nakon njezinog izbijanja nije dramatično povećan.
