Zlata Đurđević o lex AP-u: “Ništa se neće promijeniti, i dosad ste imali curenje informacija bez sudskog epiloga”

Profesorica Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu u NewsroomuTelevizije N1 je s Domagojem Novokmetom komentirala novu verziju lex AP-a kao i izbor novog glavnog državnog odvjetnika, suca Ivana Turudića.

Dan prije prosvjeda HND-a protiv lex AP-a na Markovu trgu obrat u Vladi. Prvo premijer, a onda i njegov ministar pravosuđa objavili su da se u izmjene Zakona dodaje i javni interes i zaštita žrtve postupka. Na pitanje je li lex AP bolji s “krpicom” o javnom interesu, profesorica Zlata Đurđević je rekla:

“Je, puno je bolji, popravljen je i u tom segmentu, i u pogledu zaštite žrtava i prava obrane pa bih pohvalila Vladu da je prihvatila kritike i otkrila nedostatke koji su se odnosili na javni interes. Sud bi ih morao primjenjivati i da nije propisano zakonom jer je to međunarodni standard, no sad će to morati na početku samog postupka i druga državna tijela kao što je policija i državni odvjetnik odbacivati kaznene prijave u tim slučajevima, neće ni dolaziti do suda. Zato je to veliki pomak. Od svih je za očekivati da primjenju međunarodne standarde, ali državni odvjetnik i policija prvenstveno primjenjuje zakon. Ovako je sad jasno propisano kad preteže javni interes ili je zaštita žrtava, kad je npr. žrtva nasilja i izađu u javnost podaci – bila bi inkriminirana. Sad to više nije slučaj.”

Na pitanje ako je istražitelj izložen pritisku da nešto zataška i ako procjeni da nema drugog načina i ako podijeli informacije s javnošću, je li javni interes taj koji bi ga zaštitio, Đurđević odgovara: “Drugačiji standard je sloboda govora žrtve ili okrivljenika, a drugi državnog odvjetnika i pitanje je motiva. Pitanje je motiva zašto je osoba pustila informacije u javnost. U zakonu su ostali državni dužnosnici i to je i bio zaključak da se to kazneno djelo ograniči na državne dužnosnike i službenike jer oni bi trebali komunicirati s javnosti putem službenih kanala, a ne tajnim putovima dostaviti spise. Osim ako su zviždači.”

Svugdje gdje postoji sumnja na korupciju osobe na poziciji moći to je javni interes, pojašnjava profesorica. “Rasprava o javnom interesu je suština demokracije, zato je ovaj zakon dosad bio udar na demokraciju”, dodala je.

Objašnjavajući razliku između tajnosti i nejavnosti istrage rekla je: “Imali smo 2008. tajnu istragu i to je po konstrukciji istrage bilo moguće jer smo imali inkvizitornu istragu u kojoj okrivljenik nije imao prava, on nije bio ni upoznat da je pod istragom, nije bilo sudske kontrole. U tim uvjetima je to bilo moguće. 2012. Ustavni je sud ukinuo i dao obveze zakonodavcu da se rekonstruira proces istraga i uveo je sudsku kontrolu. Okrivljenik sad sudjeluje u istrazi. Preveliki broj ljudi sudjeluje u postupku i nema to potrebe kriti. Državna tijela moraju prikupiti dokaze protiv vas za kazneno djelo, to je istraga. Još jedan velik problem ovog zakona je to što proširuje nejavnost istrage do potvrđivanja optužnice. Tajna je ako imate maloljetnike, interese djece, dostajanstvo, državnu ili vojnu tajnu.”

Ističe kako ne smatra da je namjera lex AP-a bila zastrašivanje, već prekid puštanja informacija iz državnih tijela nelegalnim putovima. Također, napominje da usporedbe s drugim zemljama nisu točne:

“Ovo što se u javnosti govori da 30 država ima tajnu istragu, to je pogrešno tumačenje. Presuda na koju se pozivaju kaže da informacije koje su tajne u istrazi, da njihovo objavljivanje podliježe kaznenoj odgovornosti, a ne piše da te države imaju u potpunosti tajnost istrage. Zastrašujuće je da se državna tijela ne mogu dovesti u red unutarnjim postupcima, ne znam što će se promijeniti. Neće ništa jer su i dosad imali ta kaznena djela i imali ste curenje informacija iz izvida i nikad nismo imali sudski epilog.”

Izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika

“I ostala tri kandidata bila su dobra”, rekla je Zlata Đurđević i dodala: “Govorili su javno o problemima u državnom odvjetništvu, a to je dobro. Sva trojica su jasno govorila o neovisnosti od vladajuće strukture i imali su određeni program, ali nitko nije imao nasilje nad ženama što je politika prepoznala kao veliki problem.”

Ističe da ju je Emilijo Kalabrić iznenadio kad je saborskim zastupnicima poručio da ga ni ne biraju ako smatraju da će im nešto biti dužan. “Tad sam već bila svjesna da neće biti izabran. Rekao je da je zakon neprovediv, izgleda kao da su pošlušali što se tiče lex AP-a”, dodala je.

Na pitanje hoće li prijateljstva, USKOK-ova optužnica i slične veze opteretiti Ivana Turudića na mjestu šefa DORH-a, Đurđević kaže:

“On se mogao javiti, to je legitimno. No, to je teret i govori o odnosu vladajućih prema pravosuđu. Kad se radi o medijima, osjetljivi su jer je javnost osjetljivija, razvila se svijest o važnosti novinara. Kod pravosuđa je negativna percepcija u javnosti pa si politika više dopušta. On krši sudački kodeks, bit će u sukobu interesa i postoji sumnja na određena koruptivna djela. Znači da je vladajućima percpcija javnosti u odnosu na pravosuđe nebitna.”

Ako Dragan Kovačević bude optužen da je kupovao odijela, među ostalim i Turudiću, može li to utjecati onda na Turudićevu poziciju? Đurđević pojašnjava da zapravo ne može samo zato jer je DORH kao institucija tako postavljen:

“DORH je složen tako da nema druge odgovornosti osim političke. Glavni državni odvjetnik, kad odbacuje kaznene prijave, nikome ne odgovara, nema sudske kontrole, kontrole žrtve, ne postoji ni parlamentarna kontrola. Ovisit će isključivo o politici i hoće li oni misliti je li to previše. Politika je direktno odgovorna za situacije u DORH-u. Suci ne smiju iskazivati političku orijentaciju, ne smiju se svađati s političarima.”