Znate li koliko dugo Hrvati moraju raditi kako bi si priuštili nekretninu?

Hrvati, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, moraju raditi najdulje u Europskoj uniji kako bi postali vlasnici nekretnine – čak 15 godina i to ako baš svaku zarađenu lipu daju za njega

Nije novost da plaće brojnim radnicima u Hrvatskoj nisu dovoljne za normalan život, no pomalo zabrinjavaju novi podaci Državnog zavoda za statistiku koji je objavio je nove podatke o plaćama te kupovnoj moći Hrvata u odnosu na građane drugih zemalja, piše RTL. Podaci DZS pokazuju da smo debeli ispod europskog standarda kupovne moći.

Od milijun i 324 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, donjih 10 posto radnika prima plaću do iznosa od 3776 kuna neto, plaću nešto veću od minimalca, a radi se uglavnom o zaštitarstvu i tekstilnoj industriji.

Prva četvrtina zaposlenih na mjesec zarađuje najviše 4429 kuna. To su plaće u uslužnim djelatnostima, poput pripreme hrane i pića.

Medijalna plaća je najbolji pokazatelj naknada na hrvatskom tržištu rada, a u prosincu je iznosila 5877 kuna. To znači da polovina svih zaposlenih radi za plaću do tog iznosa koji je zapravo 1000 kuna manji od službene prosječne plaće, a druga polovina radi za veće plaće.

Iduća četvrtina zaposlenih, prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku i Porezne uprave nalazi se u razredu koji na mjesec zarađuje više od medijalne plaće, ali najviše 8 tisuća kuna na mjesec.

Pri vrhu ljestvice nalazi se 10 posto ljudi koji su plaćeni između 8, i najviše 10.800 kuna. Stoga, ukoliko zarađujete više od 10.800 kuna neto znači da se nalazite u top 10 posto najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj, a tu spadaju prvenstveno financije, IT sektor i naftni biznis, ali naravno i brojni hrvatski političari. Razred koji se nalazi na samom vrhu ljestvice ujedno je i jako širok, budući da plaće u privatnom sektoru sežu i preko 40 tisuća kuna.

Za 100 m2 moramo raditi najdulje u EU

Navedeni iznosi dobro objašnjavaju i podatak da Hrvati, kako bi postali vlasnici nekretnine moraju raditi najdulje u Europskoj uniji. Za kupnju 100 četvornih metara kuće ili stana, prosječan Hrvat mora potrošiti 15 godišnjih plaća, odnosno samo za to raditi 15 godina.

Tako kažu podaci specijalizirane platforme Vox EU, čiji su stručnjaci među 40 zemalja izračunali da za 100 kvadrata doma najkraće moraju raditi Amerikanci, tek nešto iznad 3 godine. Nijemci moraju potrošiti 8 godišnjih plaća, dok je europski prosjek 10. U odnosu na plaće, skuplje cijene nekretnina od Hrvatske imaju samo 4 zemlje izvan EU, a najteže je Rusima koji za životne kvadrate moraju potrošiti 20 godišnjih plaća.

U Hrvatskoj su u protekloj godini nekretnine još poskupjele, čime se kupovna moć dodatno snizila i gotovo je najniža u Europi.

Gledamo li prosjek Europske unije, Hrvatska je na samo 66 posto njezina prosjeka po kupovnoj moći. Lošije od nas stoje samo Bugari s 58 posto, a znatno su bolji susjedi Slovenci s 83, a zemlje poput Austrije, Njemačke i Luksemburga sežu daleko iznad prosjeka.