ZORAN GRGIĆ: Branitelji su marginalizirani, oni danas služe samo kao ukras
U petak 18. prosinca, gost emisije Hrvatski branitelj bio je neovisni analitičar Zoran Grgić koji je s našim novinarom Marcelom Holjevcem razgovarao o svom predratnom, ratnom i poslijeratnom putu, osvrćući se na politička događanja u Hrvatskoj usko povezanim s braniteljskom populacijom.
Neovisni analitičar Zoran Grgić, inženjer strojarstva iz Slavonskog Broda i bivši član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih službi, postaje član Hrvatske vojske od njenog formiranja devedesetih godina, odnosno pripadnik 108. Zbora gardijske brigade koja je djelovala na području Brodsko-posavske županije, te tamo ostaje do samog kraja Domovinskog rata. Dobiva čin natporučnika te se nakon rata vodi kao 50 postotni invalid.
Predratno doba
Tijekom 80-ih godina u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), završio je u zatvoru kao politički zatvorenik zbog verbalnog konflikta. Naime, kako je u SFRJ zakon glasio „tko mišlju, riječju i djelom ugrožava SFRJ i komunističku partiju bit će kažnjen“, vlastima nije odgovaralo njegovo javno izražavanje mišljenja o tome kako bi trebao postojati višestranački politički sustav te da bi Hrvatska trebala biti samostalna država.
Drugi su i više propatili. Naime, čim postoji struktura u kojoj različito mišljenje ne može postojati, bilo mi je jasno da takav sustav nije održiv. Jugoslavija je 80-ih bankrotirala ne samo ekonomski i financijski, već i moralno“, pojasnio je Grgić.
Domovinski rat
Grgić biva član Hrvatske vojske od njenog osnutka to zadnjih dana, te istovremeno završava i studij strojarstva uoči vojno-redarstvene operacije Bljesak.
Tijekom Domovinskog rata bio je pionir elektroničkog rata. Naime, Hrvatska vojska je stvorila sve vidove elektroničkog ratnog djelovanja u samo nekoliko mjeseci uz pomoć iseljeništva, a inače je velikim vojskama potrebno do dvije generacije kako bi se takvi sustavi usavršili.
To je bio kolektivni napor veće skupine ljudi. U Hrvatskoj se to događalo stimulativno kao istovremeni i usmjereni napor branitelja i vojske. Kako je u Domovinskom ratu postajala drastična asimetrija sukobljenih vojski, kod nas je u početku prevladavala slabo organizirana hijerarhija i slabo naoružanje zbog čega je apsolutna angažiranost svih pojedinaca bila velika prednost. Hrvatska vojska odmah je stvorila sustave za elektroničko motrenje i ometanje, bespilotne letjelice (današnji dronovi) te radarske sustave“, govori Grgić.
Nakon rata
Završetkom Domovinskog rata, Grgić radi u okviru svoje profesije, u okviru Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija gdje se počinje baviti geopolitikom i nacionalnom sigurnošću te postaje član radne skupine protiv terorizma.
Komentirao je narativ koji prati braniteljsku populaciju – da su nakon rata počeli kockati i pijančevati, za što komentira da takva priča nije nastala slučajno. Grgić smatra da je najjači alat analitike statistike te nam iznosi sljedeće podatke:
Primjerice, 108. brigada sastojala se od 5.000 članova, od čega su je ¾ činili inženjeri i tehničari. Znači, udio njih veći je nego opće populacije. Normalno da ćete na 500.000 branitelja imati nekog problematičnog, no medijskim silovanjem upravo je tih jedan posto eksponirano i postalo stereotip za ostatak branitelja.“
Naveo je primjer iz vremena kad ja na vlasti bio bivši premijer Ivica Račan. Naime, nakon rata se unutar HVIDRA-e osnovao klub studenata koji se sastojao od branitelja koji su odbili vojne mirovine i krenuli u prekvalifikaciju kako bi završili svoje studije.
Već krajem 90-ih smo naišli na nerazumijevanje. Situacija se pooštrila kad je Račan došao na vlast. Osobno sam ga je molio da ga kao inženjer predajem dočasnicima bilo što, no ne, sustavno su izbacivali ljude koji su nešto znali i mogli. To nije bila slučajnost nego nakana“, izjavio je Grgić.
Na pitanje jesu li se ti pojedinci možda kasnije negdje uključili u svoju profesiju, Grgić odgovara:
Najdraža priča mi je kada je tvrtka Pastor (tvornica vatrogasnih aparata) uzela par ljudi iz skupine bespilotnih letjelica koji su završili na ulici i, ako se sjećate onog požara na otoku Korčuli, upravo je njihov proizvod – vatrogasni feniks pronašao izgubljenu grupu vatrogasaca navodeći kanadera.“
Na kraju je Grgić naglasio kako nikad ne prestaješ biti branitelj, to je za cijelog života.
Nije država nastala kada dođe u postojanje, nije država obranjena niti kad se zamijeni prva generacija, država nastaje kad barem tri generacije prenesu vrijednosti jedna drugoj. Mi smo sada u ozbiljnoj situaciji kada je blokiran prijenos istine, s generacije koja je stvarala državu mi sada lagano prelazimo na drugu, a kamoli kad pređemo na onu treću generaciju kada kreće stabilan sustav postojane države. Bojim se kako postoje vrlo ozbiljne ugroze pred nama. Žao mi je kad primijetim koliko je braniteljska populacija marginalizirana, da ona danas služi samo kao ukras. Volio bih kad bi ljudi prepoznali značaj braniteljske kategorije za društvo.“
Međutim, ističe kako nije pesimističan jer i kad je najcrnije uvijek će se naći nova generacija branitelja Hrvatske.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku.
