Drugog dana 23. zdravstveno-savjetodavnog simpozija održane edukacije za HRVI 100% I. skupine i članova njihovih obitelji

Nakon svečanog otvaranja 23. zdravstveno-savjetodavnog simpozija i obilježavanja 25 godina rada Udruge 100%-tnih HRVI I. skupine, drugog dana programa održan je niz edukacija namijenjenih HRVI 100% I. skupine i članovima njihovih obitelji.

Cilj edukacija bio je približiti sudionicima teme povezane sa zdravljem, pravodobnim prepoznavanjem određenih zdravstvenih poteškoća te mogućnostima njihova dijagnosticiranja i liječenja. Poseban naglasak stavljen je na informiranje i prevenciju, odnosno na važnost reagiranja na vrijeme kada se pojave simptomi koji mogu upućivati na određeni zdravstveni problem.

Tijekom dana održano je pet edukacija, a predavači su sudionicima predstavili teme iz područja zdravstvenog sustava, bolesti aorte, hernije te apneje u snu.

Liste čekanja i funkcioniranje zdravstvenog informacijskog sustava

Edukaciju pod nazivom „Liste čekanja“ proveo je dipl. ing. el. Hrvoje Jezidžić, načelnik Sektora za informatičke poslove implementacije i unaprjeđenja informacijskih sustava.

Sudionicima je pojašnjen način funkcioniranja sustava CEZIH-a, s posebnim osvrtom na proces naručivanja i čimbenike koji utječu na liste čekanja za pojedine pretrage.

Elektronički zdravstveni sustavi imaju važnu ulogu u povezivanju različitih dijelova zdravstvenog sustava te omogućuju razmjenu podataka i informacija potrebnih za pružanje zdravstvene skrbi. Liste čekanja pritom mogu ovisiti o nizu čimbenika, među kojima su dostupnost zdravstvenih usluga i dijagnostičkih postupaka, kapaciteti pojedinih ustanova te broj pacijenata kojima je određena pretraga ili postupak potreban.

Aorta – važnost prevencije i ranog otkrivanja

O bolestima aorte govorio je zamjenik ravnatelja Kliničke bolnice Sveti Duh, doc. dr. sc. Igor Alfirević, dr. med.

U svom je izlaganju naglasio važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti aorte. Pravodobno prepoznavanje promjena na aorti važno je kako bi se zdravstveno stanje moglo odgovarajuće pratiti te, kada je potrebno, liječiti.

Aorta je najveća arterija u ljudskom tijelu i ima ključnu ulogu u opskrbi organizma krvlju. Bolesti aorte mogu se razvijati različitim tijekom, a neke od njih mogu dugo biti bez izraženih simptoma. Upravo zato preventivni pregledi i procjena zdravstvenih rizika imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju mogućih promjena.

Edukacija je tako sudionicima približila važnost brige o zdravlju i redovitog praćenja stanja, osobito kada postoje razlozi za liječničku kontrolu.

Hernija – prepoznati simptome i mogućnosti liječenja

Tema sljedeće edukacije bila je „Hernija“, a predavanje je održao prof. dr. sc. Žarko Rašić, prim. dr. med. iz Kliničke bolnice Sveti Duh.

Sudionicima je pojasnio što je hernija, kako nastaje, koje vrste hernija postoje te koji se simptomi mogu pojaviti. Govorilo se i o mogućnostima liječenja, pri čemu je istaknuto da operativno liječenje hernije nije rizično.

Hernija, odnosno kila, nastaje kada kroz oslabljeno mjesto u stijenci tijela dođe do izbočenja tkiva ili organa. Najčešće se pojavljuje u području trbušne stijenke i prepona, a može se očitovati kao izbočina, osjećaj pritiska ili bol, osobito pri fizičkom naporu.

Prepoznavanje simptoma i pravodobno javljanje liječniku važno je kako bi se utvrdilo o kojoj se vrsti hernije radi i procijenio odgovarajući način liječenja. Edukacija je sudionicima pružila korisne informacije o problemu s kojim se dio ljudi susreće, kao i o mogućnostima njegova rješavanja.

Apneja u snu i moguće komplikacije

Velik dio drugog dana simpozija bio je posvećen apneji u snu. Edukacije „Apneja u snu“ i „Apneja – komplikacije“ održali su dr. med. Danica Trubelja Koren, neurologinja iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, i doc. dr. sc. Boris Filipović, dr. med., otorinolaringolog i kirurg glave i vrata.

Predavači su detaljno opisali bolest, mogućnosti testiranja i metode liječenja, a na kraju izlaganja proveli su i testiranje HRVI I. skupine.

Apneja u snu je poremećaj kod kojega tijekom spavanja dolazi do ponavljanih prekida disanja. Takvi prekidi mogu narušiti kvalitetu sna i dovesti do izražene dnevne pospanosti, umora i drugih poteškoća. Budući da osoba često nije svjesna samih prekida disanja tijekom noći, važnu ulogu u prepoznavanju problema mogu imati simptomi poput glasnog hrkanja, nemirnog sna i osjećaja neispavanosti.

Dijagnosticiranje apneje može uključivati različite metode testiranja tijekom spavanja, a izbor metode ovisi o procjeni liječnika. Nakon postavljanja dijagnoze postoje različiti načini liječenja, ovisno o vrsti i težini poremećaja te zdravstvenom stanju osobe.

Edukacija kao važan dio zdravstvene prevencije

Drugi dan 23. zdravstveno-savjetodavnog simpozija tako je bio usmjeren na teme s kojima se ljudi mogu susresti u različitim razdobljima života, od pitanja vezanih uz zdravstveni sustav i dostupnost pretraga do konkretnih zdravstvenih problema koji zahtijevaju praćenje, dijagnostiku ili liječenje.

Ovakav oblik edukacije važan je jer zdravstvena prevencija ne podrazumijeva samo liječenje već nastalog problema, nego i informiranje o simptomima, čimbenicima rizika, mogućnostima pregleda te važnosti pravodobnog obraćanja zdravstvenim stručnjacima.

Na kraju edukacija Udruga 100%-tnih HRVI I. skupine zahvalila je predavačima na sudjelovanju i doprinosu programu dodjelom plaketa.

Podsjetimo da Udruga 100%-tnih HRVI I. skupine jučer je otvorila 23. zdravstveno-savjetodavni simpozij u sklopu kojeg je obilježila i 25 godina rada Udruge. 

Podršku obilježavanju svojim su dolaskom iskazali potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuch, državni tajnik iz Ministarstva obrane Branko Hrg, ravnatelj uprave iz Ministarstva financija Leon Žulj, biskup Varaždinske biskupije mons. Bože Radoš, varaždinski župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak, predstavnica Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr.sc. Željka Križe, predstavnik Kineziološkog fakulteta u Osijeku izvr.dr.sc. Zvonimir Tomac, predstavnik Kineziološkog fakulteta u Splitu prof. dr.sc. Frane Žuvela, predstavnica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu prodekanica izv. prof.dr.sc. Tatjana Trošt, predstavnik Hrvatskog rukometnog saveza, predstavnik Hrvatskog nogometnog saveza, predstavnik Hrvatskog sportskog saveza gluhih te predstavnici udruga iz Domovinskog rata. Policijska klapa Sveti Mihovil je uveličala obilježavanje, a Udruga im je u znak zahvalnosti dodijelila plakete.