Mlada Imoćanka posvetila istraživanje pripadnicima legendarne 3. imotske bojne

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu održana je iznimno emotivna i znanstveno vrijedna obrana diplomskog rada. Imoćanka Ana Pirić uspješno je obranila rad pod naslovom “Ratni put pripadnika 3. imotske bojne u Hrvatskom domovinskom ratu”, čime je stekla zvanje magistre edukacije povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Mlada Imoćanka prva je u Hrvatskoj obranila diplomski rad s temom 3. imotske bojne.

“Neka vas, pripadnike 3. imotske bojne ovaj rad sjeti na ‘one dane vaše slave, našeg ponosa’. U trajno sjećanje, zahvalu i ponos uoči 35. obljetnice”, poručila je Pirić.

3. imotska bojna 4. gardijske brigade „Imotski sokolovi“ sudjelovala je na južnom bojištu, u obrani Dubrovnika, oslobađanju juga Hrvatske te u operacijama Maslenica i drugim ključnim akcijama Domovinskog rata. Zato je njezin ratni put vrijedan i akademskog istraživanja te trajnog očuvanja povijesne istine.

Obrana je privukla veliku pozornost. Dvorana je uz članove obitelji i prijatelje bila ispunjena i brojnim pripadnicima legendarne 3. imotske bojne, kojima je Ana svoj rad i posvetila.
“Riječ je o temi koja se rijetko obrađuje u akademskim radovima, a posebno je značajna zbog uloge koju je ova postrojba imala tijekom Domovinskog rata. Prema riječima pripadnika bojne, dosad nitko nije na ovako sustavan i znanstven način istražio njezin ratni put.

Kako je istaknuto tijekom obrane, riječ je o vrijednom znanstvenom radu u kojem su primijenjene različite istraživačke metode, uspješno objedinjene u cjelovitu analizu ratnog puta 3. imotske”, ističe u svojoj objavi popularna stranica “Imocki crnjaci 2.0”.

“U trajno sjećanje, zahvalu i ponos uoči 35. obljetnice”

“Hvala mom mentoru prof. dr. sc. Mladenku Domazetu na savjetima, stručnom vodstvu i prilici da dio diplomskog rada predstavim u Imotskom 28. svibnja na svom prvom izlaganju na Međunarodno znanstveno-stručnom skupu kao najmlađa izlagačica”, ističe Ana Pirić u svojoj objavi uz glazbenu podlogu pjesme Marka Perkovića Thompsona ‘Tamo Gdje Su Moji Korijeni’.

“Hvala mojim prijateljima – pripadnicima 3. imotske bojne koji su pristali na intervjue, bili otvoreni i strpljivi, a nadasve srdačni. Redom Vladimir Blažević – Koma, Ivan Budalić – Ivek, Ivica Katavić – Tigar, Ivica Kukavica – Kuki, Ivan Mršić, Dubravko Šumanović – Dubo, Mario Tomasović i Vedran Ujević – hvala Vam! Podijelili ste svoja svjedočanstva i time postali dio hrvatske historiografije. Vaša riječ živjet će zauvijek.
Hvala svima koji su pomogli u realizaciji diplomskog rada: UHD 3. bojne 4. brigade ZNG “Imotski sokolovi”, Udruzi veterana 4. GBR, Ivici Bušiću na karti pozicija s Golubova kamena, prof. Dragutinu Koštri na podršci od srednje škole, profesoru Marku Rimcu – velikoj motivaciji, pomoći i podršci, generalu Ivanu Beneti na svim savjetima i motivacijskim riječima u Imotskom…”, navodi.

“Hvala trojcu koji je provjerio rad prije svih i bio as iz rukava za sva pitanja i kronologiju – pukovnik Ivan Mršić, Ivica Kukavica i Mario Tomasović.

Hvala mojoj obitelji. Hvala mom ocu koji je bio najveća inspiracija i uzor pri upisu studija povijesti i izbora teme diplomskog rada. Hvala mojoj majci koja se pobrinula za logističke poslove. Hvala bratu i sestri, bakama i djedu.
Hvala mojim kolegama koji su postali prijatelji, ali i obitelj.
Jelićeva elitna postrojba dobila je svoj rad 35. godina nakon osnutka i postala dio akademske zajednice. S nadom i željom da Bojna dobije i knjigu i sve što zaslužuje.
Neka vas, pripadnike 3. imotske bojne ovaj rad sjeti na “one dane vaše slave, našeg ponosa”. U trajno sjećanje, zahvalu i ponos uoči 35. obljetnice”, zaključno poručuje Pirić.

Vrijedan znanstveni rad

Svoj komentar na društvenim mrežama dao je i poznati politički analitičar Ivica Granić.

“Bez sumnje je riječ o vrijednom znanstvenom radu u kojem su primijenjene različite istraživačke metode, uspješno objedinjene u cjelovitu analizu ratnog puta 3. imotske.
Što drugo nego čestitati Ani, kao i njezinim roditeljima, s nadom kako će sličnih radova i obrana u budućnosti biti sve više“, poručio je Granić.

Ana Pirić svojim radom nije samo osvijetlila važan dio lokalne povijesti Domovinskog rata, već je poslala snažnu poruku o važnosti mlađih generacija da se kroz obrazovanje oduže hrvatskim braniteljima. Njezin uspjeh brzo je odjeknuo društvenim mrežama i komentarima o važnosti očuvanja sjećanja na Domovinski rat i ulogu imotskih bojovnika u stvaranju samostalne Hrvatske.

Ustrojena u vojarni na Kamenmostu 1. lipnja 1991

Postrojba Hrvatske vojske poznata kao 3. imotska bojna ustrojena je 1. lipnja 1991. u vojarni na Kamenmostu. Sastavljena je uglavnom od dragovoljaca s područja Imotske krajine, Bosne i Hercegovine te pripadnika MUP-a.

Već 28. srpnja 1991., slabo naoružana i s minimalnom obukom, bojna je upućena u zadarsko zaleđe, u Kruševo. Tamo se sukobila s daleko opremljenijim srpskim agresorskim snagama. Unatoč nepovoljnoj situaciji, pripadnici 3. imotske bojne probili su neprijateljske položaje i zauzeli strateški važna brda Kosmač 1 i 2. Riječ je o prvoj akciji ZNG-a u kojoj je osvojen neprijateljski položaj, ali i o prvim žrtvama postrojbe.

Nakon toga uslijedili su teški dani. Opći napad na Zadar i okolicu počeo je 5. listopada 1991. Nadljudskom hrabrošću i odlučnošću, imotski bojovnici su spriječili prodor nadmoćnijeg srpskog neprijatelja, nanijevši mu teške gubitke.

Bojna je kasnije sudjelovala u brojnim akcijama diljem Hrvatske, da bi se u siječnju 1993. vratila na zadarsko ratište. U operaciji Maslenica, 22. siječnja 1993., zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala je u oslobađanju Masleničkog ždrila. Srpski agresor zbog velikih gubitaka bio je prisiljen na povlačenje, čime je Zadar i njegovo zaleđe konačno dobio mir.

Nakon operacije postrojba je otišla na odmor u splitsku vojarnu Dračevac, gdje je preustrojena. Spajanjem s 1. bojnom prestala je postojati pod legendarnim imenom 3. imotska bojna, završivši time svoj samostalni ratni put.

Spomenik hrabrim Imoćanima

U sklopu 15. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica 2023. godine, u Zadru je svečano otkriven spomenik Imoćanima, pripadnicima Hrvatske vojske poginulim u obrani zadarskog kraja. Spomenik – stilizirani križ, autorsko je djelo akademskog kipara Krune Bošnjaka, a zajednički su ga dali izraditi gradovi Zadar i Imotski navodi Hrvatski vojnik.

U znak zahvalnosti i trajnog sjećanja na zasluge koje su imali, podignut je ovaj spomenik s istaknutim natpisom: “Braniteljima što život položiše u obrani Zadra i zaleđa, s ljubavlju Zadrani i Imoćani”, te su uklesana imena 13 pripadnika postrojbe poginulih na tom području.

"Ovaj diplomski rad predstavlja još jedan doprinos očuvanju istine o Domovinskom ratu i ulozi hrvatskih branitelja u stvaranju Republike Hrvatske."