Obilježena 35. obljetnica proboja hrvatskih branitelja iz opkoljene Hrvatske Kostajnice
U Hrvatskoj Kostajnici danas je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen-ploče proboja obilježena 35. obljetnica organiziranog proboja hrvatskih branitelja iz opkoljenoga grada tijekom Domovinskog rata.

Obilježavanju je nazočio sisačko-moslavački župan Ivan Celjak kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima odali su i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik Marin Piletić, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan, predstavnici Ministarstva obrane, braniteljskih udruga, hrvatski branitelji te brojni građani.
Pad Hrvatske Kostajnice dogodio se 12. rujna 1991. godine. Prvo je palo brdo Djed, gdje je zarobljeno oko 60 hrvatskih branitelja iz redova policije i Zbora narodne garde. Istodobno je oko 300 hrvatskih branitelja, opkoljenih sa svih strana, bilo prisiljeno povući se u Bosansku Kostajnicu, gdje su predali oružje.
Ipak, oko 120 hrvatskih branitelja te je večeri odbilo predaju i odlučilo pokušati proboj iz opkoljenoga grada. Preko Rosulja i Slabinje krenuli su prema Hrvatskoj Dubici, probijajući se pod stalnim napadima srpskog agresora.
Većina sudionika proboja uspjela je stići do teritorija pod hrvatskom kontrolom, no put prema slobodi životom je platilo sedam hrabrih ljudi.
„Hrvatski branitelji ostvarili su višestoljetni san Hrvatica i Hrvata o slobodi, neovisnosti i samostalnosti. Bio je to san koji su sanjale i za koji su se borile generacije hrvatskoga naroda kroz povijest. Mnogi veliki ljudi hrvatske povijesti pokušavali su ga ostvariti, a naši su hrvatski branitelji u Domovinskom ratu taj san ostvarili“, istaknuo je župan Ivan Celjak.
Govoreći o nasljeđu i svjedočanstvima Domovinskog rata, župan je naglasio važnost očuvanja sjećanja na mjesta stradanja i žrtve.
„Koje su posljedice i svjedočanstva Domovinskog rata ostali iza nas? Imamo Hrvatsku Kostajnicu, imamo Kostriće, jedno od najtužnijih sela u Hrvatskoj, imamo Baćin, mjesto stradanja i jednu od najvećih masovnih grobnica iz Domovinskog rata. O tome treba govoriti, mora se znati tko je, kada i na koji način stvarao našu domovinu“, poručio je župan Celjak.
Izvor:PHB











