Sveobuhvatna reforma: Što donose izmjene braniteljskih mirovina u 2027. godini?

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zajedno s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenom Ružićem, predstavio je u petak 7. kolovoza u Zagrebu nacrt prijedloga opsežnih izmjena zakonskih akata koji će iz temelja promijeniti obračun primanja za braniteljsku populaciju. Ove promjene, koje na snagu stupaju 1. siječnja 2027. godine, osmišljene su kako bi se trajno i sustavno riješile dugogodišnje financijske i pravne anomalije u sustavu skrbi. Reforma će se provesti kroz tri ključna zakonska stupa — ukidanjem povijesnih penalizacija, redefiniranjem skrbi za najteže invalide te uvođenjem potpuno novog algoritma vrednovanja ratnog puta — čime Vlada izravno obuhvaća preko dvjesto tisuća korisnika, osiguravajući pravedniju distribuciju proračunskih sredstava i ispravljanje nepravdi prema mobiliziranim sudionicima Domovinskog rata.

Financijska arhitektura i makroekonomski manevar

Izmjene ovakvog kalibra neizbježno sa sobom nose i snažan fiskalni pritisak. Mirovinski sustav, oslonjen na državni proračun, predstavlja dugoročnu i neizbježnu obvezu. Kako bi se novi model uspješno implementirao, Vlada je za 2027. godinu predvidjela dodatna izdvajanja u iznosu od čak 88,5 milijuna eura.

I to za povećanje najnižih mirovina, fiksni mjesečni dodatak za ratni put, rast naknade njegovateljima, po ZOHBDR-u namijenjeno je 61,5 milijuna eura, dok je za ukidanje administrativnog umanjenja mirovine uvedenog 2022. godine predviđeno 27. milijuna eura.

Srednjoročne projekcije pokazuju da će trogodišnji ciklus od 2027. do 2029. godine zahtijevati kumulativno izdvajanje veće od 216 milijuna eura. Zanimljiv je makroekonomski potez zakonodavca: ova financijska sredstva bit će klasificirana kao rashodi povezani s obranom, čime Republika Hrvatska jednim potezom rješava socijalno pitanje branitelja, a istovremeno se približava zadanim NATO standardima o izdvajanjima za obranu.

Pravni dualizam: Tko su korisnici?

Kako bismo u potpunosti shvatili dubinu i nužnost ove reforme, valja zaroniti u složenu demografiju primatelja. Prema podacima s kraja ljeta 2026. godine, sustav obuhvaća ukupno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. No, ta je populacija zakonski podijeljena, što je povijesno stvaralo znatne tenzije.

• Opći propis (ZOMO): Oko 95.359 korisnika prima mirovinu isključivo na temelju svog radnog staža. To su ljudi koji su nakon rata skinuli odore, vratili se na svoja radna mjesta i odradili puni radni vijek.

• Posebni propis (ZOHBDR): Skupina od 72.636 korisnika, koju čine prvenstveno ratni vojni invalidi (HRVI) i obitelji poginulih. Njihova prosječna primanja kreću se oko 1.246 eura, s tim da mnogi, zahvaljujući činovima i visokom stupnju invaliditeta, dosežu i prosjek od 1.883 eura.

• Mješoviti model: Čak 68.269 korisnika nalazi se u hibridnoj zoni. Među njima, gotovo 59 tisuća osoba prima takozvanu “najnižu braniteljsku mirovinu” jer im radni staž — često narušen propašću tvrtki, dugotrajnom nezaposlenošću i niskim plaćama u tranzicijskim godinama — ne osigurava dostojanstvenu starost.

Reforma koja stiže 2027. godine po prvi puta presijeca ovu složenu rascjepkanost i uvodi horizontalne mjere koje će obuhvatiti sve skupine. Planirani paket izravno obuhvaća 201.304 korisnika, što čini ogromnih 76 posto umirovljene braniteljske populacije.

Tri strateška stupa novog sustava

Nacrt zakona arhitektonski je postavljen na tri čvrsta nosiva stupa, od kojih svaki rješava specifičnu, godinama gomilanu problematiku.

Stup I: Konačno ukidanje penalizacije iz 2002. godine

Početkom dvijetisućitih, suočena s teškim proračunskim deficitom, Vlada RH uvela je bolne rezove administrativnim smanjenjem mirovina profesionalnom vojnom i policijskom sastavu po stopama od 8 do 20 posto. Dok su kasniji rezovi (poput onih iz 2010. i 2014.) u međuvremenu ukinuti, ovaj najstariji ostao je na snazi, duboko narušavajući financijski integritet aparata koji je iznio najveći teret rata.

Nova legislativa konačno briše ovo umanjenje, čime će više od 33.800 korisnika osjetiti prosječan rast primanja od 70 do 80 eura mjesečno. Uz to, relaksiraju se uvjeti za odlazak u mirovinu, tražeći isključivo 15 godina rada u statusu DVO, bez dosadašnjeg uvjetovanja beneficiranog staža.

Stup II: Dignitet njegovatelja najtežih invalida

Briga o najtežim stradalnicima — stopostotnim invalidima I. skupine — zahtijeva potpunu, cjelodnevnu posvećenost, koju najčešće preuzimaju supružnici. Do sada su ti njegovatelji primali naknadu vezanu uz 130 % osobne invalidnine, što je, nakon oporezivanja, padalo ispod granice nacionalnog minimalca.

Novi model taj apsurd ispravlja. Osnovica se sada penje na 250 % iznosa koji utvrđuje Vlada. U praksi to znači skok na 1.350 eura bruto, što je povećanje od nevjerojatnih 543 eura mjesečno. Radikalni iskorak predstavlja i odredba kojom će njegovatelji, nakon navršene 65. godine života, moći primati polovicu svoje starosne mirovine uz puno zadržavanje njegovateljskog statusa.

Stup III: Revolucija vrednovanja ratnog puta

Ovaj segment donosi najveće sistemske promjene. Dosadašnji sustav davao je mizernih 0,0662 eura po ratnom danu i bio je primjenjiv gotovo isključivo na primatelje najniže mirovine, ostavljajući neborbeni sektor potpuno na margini.

Model 2027. ruši stare paradigme i uvodi fiksni mjesečni dodatak za svaki ratni mjesec (definiran kao točno 30 dana):

• Borbeni sektor: 3,00 eura po mjesecu.

• Neborbeni sektor: 0,50 eura po mjesecu (prvi put u povijesti valorizira se civilna zaštita, sanitetsko osoblje i logistika).

Ovaj naoko jednostavan matematički model primjenjivat će se na preko 170 tisuća branitelja i suštinski mijenja odnos države prema mobiliziranom sastavu.

Matematička pravda: “Dragovoljci” naspram “Branitelja”

Kako bismo procijenili težinu promjena, moramo sagledati povijesni kontekst Zakona, koji je oduvijek pravio oštru razdjelnicu. Status “Dragovoljca” mogla je dobiti samo osoba s najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru u najtežem ratnom periodu (od ljeta 1990. do siječnja 1992.). Svi oni koji su mobilizirani nakon 15. siječnja 1992., pa makar proveli četiri iduće godine u rovovima tijekom “Maslenice” i “Oluje”, ostali su obični “branitelji”.

Stari sustav masivno je nagrađivao dragovoljce. Imali su ekstremno visoke polazne faktore (do 1,85), automatskih 10 posto dodatka na izračun osobnih bodova, a time je njihov “dvostruki staž” u eurima vrijedio znatno više. Branitelj koji se priključio obrani 1993. i ostao tri godine, financijski je redovito zaostajao za dragovoljcem koji je u ratu proveo svega nekoliko mjeseci 1991. godine.

Novi zakon uvodi flat-rate dodatak. Tri eura mjesečno ne množi se s dragovoljačkim koeficijentima. Ova mjera je apsolutno slijepa na to kada je tko stupio u rat, a nagrađuje goli utrošak vremena.

Simulacija primjene:

Zamislimo pripadnika oklopne postrojbe (Skupina B) mobiliziranog početkom 1992. koji je ostao do kraja rata (36 mjeseci). U starom sustavu, njegov dodatak bio bi oko 72 eura na bazu koja je slabije vrednovana od dragovoljačke. U novom sustavu 2027. godine, za 36 mjeseci dobiva čistih 108 eura mjesečno (odnosno blizu 1.300 eura godišnje) dodatka na mirovinu. Ovime se ostvaruje dugoočekivana “pravda za mobilizirane”.

Radni branitelji (ZOMO) i Gordijski čvor dodatka od 27 posto

Najveći revolt godinama je tinjao među tzv. “radnim braniteljima”. Kada je država civilima uvela zaštitni dodatak od 27 posto na starosne mirovine, braniteljski propisi to nisu pratili. Događalo se da branitelj s 40 godina staža ima nižu mirovinu od svog susjeda koji rat nije ni vidio.

Umjesto dosadašnjih kompliciranih “zaštitnih klauzula” koje su zbunjivale i službenike i korisnike, Vlada uvodi paralelno nagrađivanje. Branitelj sada dobiva punu, redovitu ZOMO starosnu mirovinu (s uračunatih 27 posto dodatka), a na nju mu se kao trajna državna zahvala isplaćuje rentni ratni dodatak. Uz to, ukida se penalizacija prijevremenih starosnih mirovina nakon navršene 70. godine te se snižava dobna granica za umirovljenje (četiri mjeseca ranije za 100 dana ratišta).

Kritički osvrt: Jesmo li riješili sve probleme?

Svaka ovako masivna intervencija ostavlja prostora za propitivanje. Unatoč snažnim socijalnim komponentama, reforma otvara tri osjetljiva pitanja:

1. Obiteljske invalidske mirovine: Neugodno iznenađenje za dio struke jest isključivanje udovica preminulih HRVI-a i dragovoljaca iz punog dodatka od 3 eura. S obzirom na rapidan rast smrtnosti veteranske populacije, ovakav propust nosi rizik sekundarne pauperizacije žena koje ostaju same.

2. Opasnost od inflacije: Ekonomska struka upozorava da fiksni dodaci (3,00 eura) nominalno zvuče odlično danas, no dugoročno su podložni eroziji inflacije. Stari model, baziran na postocima, samostalno se branio od obezvrjeđivanja novca. Ako Vlada zakonom snažno ne veže ovaj fiksni iznos uz stope rasta plaća i inflacije, stvarna kupovna moć ovog dodatka za deset će godina biti marginalna.

3. Sociološka pacifikacija: Analitičari u ovom paketu vide i vješt politički manevar uoči novih ciklusa. Zadovoljeni su zahtjevi policijskih sindikata, udruga najtežih stradalnika napokon je dobila dostojanstvene naknade, dok su mobilizirani vojnici dobili svoju financijsku satisfakciju.

Iako će dio opće javnosti negodovati zbog financijskog opterećenja mirovinskog proračuna, a dio propitivati registar onih s “administrativno upisanim” ratnim danima, činjenica je da izmjene planirane za 2027. godinu predstavljaju najozbiljniji, najpravedniji i najopsežniji pokušaj uređenja materijalnog statusa onih koji su stvarali Republiku Hrvatsku.