45 UBIJENIH CIVILA U DARDI: Tko je bio komandant TO kojeg danas traže policija i SOA?

Policija tereti zapovjednika

PU osječko-baranjska objavila je 9. rujna 2026. da je dovršila kriminalističko istraživanje protiv 68-godišnjaka, nekadašnjeg komandanta tzv. Teritorijalne obrane Darda.

Policija ga ne tereti nužno kao izravnog počinitelja ubojstava, nego kao osobu koja je, prema sumnjama istražitelja, imala zapovjednu odgovornost. Navodi se da nije spriječio zločine, otkrio počinitelje ni poduzeo mjere protiv njih.

Istraživanje obuhvaća razdoblje od 2. rujna 1991. do 22. lipnja 1992. godine. Policija u tom razdoblju navodi:

• ubojstva i zlostavljanja u Bilju;

• zatočenje i fizičko zlostavljanje jedanaest civila;

• ubojstvo ukupno 45 civila na području Darde;

• rušenje katoličke crkve svetog Ivana Krstitelja u Dardi 25. studenoga 1991.

Kaznena prijava podnesena je Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku. To još nije optužnica ni presuda. Službeno priopćenje policije

Ime nije objavljeno

U službenom priopćenju nema imena osumnjičenika, njegove današnje lokacije ni podatka u kojoj se državi nalazi. Poznato je samo da je nedostupan hrvatskim redarstvenim vlastima i da su pokrenute mjere traganja.

U javnosti se zbog toga mogu pojaviti dva imena, ali nijedno zasad nije potvrđeno kao identitet 68-godišnjaka.

Borivoje „Boro” Dobrokes

U haškom predmetu protiv Gorana Hadžića svjedočilo se da je Teritorijalnom obranom Baranje u početku zapovijedao major Lazar Brnović, a da ga je nakon određenog vremena zamijenio Borivoje Dobrokes.

Prema istom svjedočenju, baranjska Teritorijalna obrana imala je brigadu u Belom Manastiru i brigadu u Dardi. Darda je, dakle, bila dio šireg baranjskog sustava, ali lokalni komandant Darde nije automatski bio i zapovjednik cijele Baranje.

Dobrokes je važan za razumijevanje vrha zapovjedne strukture, ali nema javne potvrde da je on 68-godišnjak kojega sada traži policija. Haški transkript

Boško Vojnović

Boško Vojnović bio je komandir Stanice milicije u Dardi. U ranijem predmetu teretio se za propust da spriječi mučenja i ubojstva zatočenika u darđanskoj policijskoj postaji. Prema javno objavljenim podacima, 2022. osuđen je u odsutnosti na 15 godina zatvora.

Međutim, taj se predmet odnosio na policijsku postaju, a ne na zapovijedanje Teritorijalnom obranom Darda. U javno dostupnim izvorima nema službene potvrde da je Vojnović osoba iz novog policijskog slučaja. Raniji predmet protiv Vojnovića

Tko je već procesuiran?

Darda se u ranijim predmetima pojavljuje kroz više različitih zapovjednih i izravnih počiniteljskih razina.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 2024. podiglo je optužnicu protiv trojice pripadnika TO Darda zbog zločina nad zarobljenicima u Bilju 3. rujna 1991. U medijima su imenovani kao Milan Rajšić, Radoslav Košević i Nebojša Radanović. DORH-ova objava

U drugom predmetu policija je 2025. identificirala dvojicu pripadnika TO Darda koje sumnjiči za ubojstvo četvero civila u Dardi u travnju 1992. godine. Ni njihova imena nisu objavljena, a obojica su nedostupna hrvatskim vlastima. Policijska objava

Ti postupci pokazuju da su u Dardi postojali izravni počinitelji, lokalne formacije i zapovjedne razine. No nijedan od tih predmeta sam po sebi ne dokazuje da je novi 68-godišnji osumnjičenik ista osoba kao neki ranije imenovani optuženik.

Što znači zapovjedna odgovornost?

Policija tvrdi da je osumnjičenik imao obvezu i mogućnost spriječiti zločine ili kazniti njihove počinitelje, ali to nije učinio.

Za takvu odgovornost tužiteljstvo mora dokazati:

• da je osumnjičenik stvarno zapovijedao ljudima koji su počinili zločine;

• da je znao ili morao znati što se događa;

• da je imao mogućnost spriječiti zločine;

• da je propustio poduzeti potrebne mjere.

Sama funkcija ili članstvo u Teritorijalnoj obrani nisu dovoljni za osudu. Presudno će biti što će pokazati zapovijedi, izvješća, svjedočenja i drugi dokazi.

Zašto tek nakon 35 godina?

Ratni zločini ne zastarijevaju, ali dokaze je nakon više desetljeća sve teže pronaći i provjeriti. Darda je godinama bila pod okupacijom, svjedoci su se raselili, a zapovjedne veze između JNA, Teritorijalne obrane, policije i paravojnih skupina nisu uvijek bile formalno zapisane.

Najvažnije je da policijsko „dovršeno kriminalističko istraživanje” ne znači završetak cijelog postupka. Sljedeći potez je na Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, koje će odlučiti hoće li biti pokrenuta istraga i podignuta optužnica.

Za sada je odgovoran samo u smislu policijske sumnje, a ne pravomoćne sudske odluke. Ime osumnjičenika i njegova stvarna uloga u zapovjednom lancu još čekaju službenu potvrdu.