Hrvatska

ANALIZA DRŽAVNE BLAGAJNE Snažna infuzija za vojsku, malo prostora za rast plaća: Tko su najveći gubitnici, a tko dobitnici proračuna?

Vlada u idućoj godini planira potrošiti 41,5 milijardi eura, gotovo 900 milijuna više nego ove godine. Najveći dio novca i dalje odlazi na mirovine, zdravstvo i obrazovanje, a posebno se ističe rast izdvajanja za obranu i socijalna prava. No iza ukupnog rasta rashoda kriju se i smanjenja subvencija, slabiji investicijski zamah u nekim područjima te sve veći trošak kamata. Pitanje je koliko je takav plan otporan na gospodarske izazove i nove zahtjeve za rast plaća.

ANALIZA DRŽAVNE BLAGAJNE Snažna infuzija za vojsku, malo prostora za rast plaća: Tko su najveći gubitnici, a tko dobitnici proračuna?
Foto: Patrik Macek / grafika: Neven Bučević

Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na prvi pogled donosi nastavak poznate priče: država će potrošiti više nego ove godine, a najveći dio novca otići će na financiranje mirovina, zdravstva, obrazovanja i drugih javnih usluga. Ukupni rashodi planirani su na oko 41,47 milijardi eura, što je 879 milijuna eura ili 2,2 posto više od plana za 2026. godinu.

Prihodi bi, s druge strane, trebali dosegnuti 37,29 milijardi eura, odnosno biti veći za oko 710 milijuna eura. Razlika između prihoda i rashoda znači da se planira manjak državnog proračuna od približno 4,18 milijardi eura. To ne treba automatski poistovjetiti s manjkom opće države, koji se računa prema europskoj metodologiji i obuhvaća širi krug javnog sektora. Prema projekcijama, taj bi deficit trebao iznositi 2,9 posto BDP-a. Vlada pritom računa na gospodarski rast od 2,1 posto i inflaciju od 2,7 posto. Drugim riječima, proračun se oslanja na pretpostavku da će gospodarstvo nastaviti rasti, ali sporije nego ove godine.

Socijalna država ostaje najveća proračunska stavka

Najveći pojedinačni resor po planiranim sredstvima ostaje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, s približno 14,2 milijarde eura. Slijede zdravstvo s oko 5,1 milijardu te znanost i obrazovanje s približno 4,9 milijardi eura.

Takva raspodjela pokazuje koliko je državni proračun opterećen trajnim obvezama. Mirovine, socijalna prava, zdravstvene usluge i plaće zaposlenih u javnim službama ne mogu se smanjivati jer njihovi troškovi rastu zbog demografskih kretanja, inflacije i sve većih potreba stanovništva.

Upravo zato najveći dio proračuna nije novac kojim Vlada može slobodno raspolagati za nove projekte. Velik dio već je unaprijed vezan uz zakonske obveze i redovno funkcioniranje države.

Obrana među najvećim dobitnicima

Jedan od najuočljivijih pomaka u prijedlogu proračuna odnosi se na obranu. Za taj je resor predviđeno oko 2,05 milijardi eura, a rashodi za obrambenu funkciju države rastu za približno 416 milijuna eura, odnosno oko četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu.

Riječ je o značajnom povećanju koje odražava jačanje obrambenih sposobnosti, modernizaciju vojske i nabavu opreme. U okolnostima promijenjene sigurnosne situacije u Europi, obrana postaje sve važnija proračunska stavka. No takvo povećanje istodobno otvara pitanje dugoročne održivosti: nabava vojne opreme ne završava jednokratnim troškom, jer nakon nje slijede održavanje, obuka, logistika i drugi trajni izdaci.

Povećana izdvajanja za obranu zato će se u budućnosti morati uklapati u isti proračun iz kojeg se financiraju zdravstvo, mirovine, obrazovanje i javne investicije.

Manje subvencija, manje novca za neke gospodarske aktivnosti

Na drugoj strani proračunske raspodjele nalaze se područja u kojima se planira smanjenje rashoda. Prema funkcijskoj klasifikaciji, izdaci za ekonomske poslove smanjuju se za oko 706 milijuna eura, na približno 5,07 milijardi. Zdravstveni rashodi u toj klasifikaciji padaju za oko 262 milijuna eura, a izdaci za rekreaciju, kulturu i religiju za oko 248 milijuna.

Najveći dio smanjenja u ekonomskim poslovima povezan je s manjim izdvajanjima za državne subvencije. Planirana sredstva za tu namjenu padaju s oko 837 milijuna na 300 milijuna eura. Ukupne subvencije smanjuju se za približno 401 milijun eura, pri čemu se oko 304 milijuna manje odnosi na subvencioniranje troškova energije.

To je važan signal da država planira postupno povlačenje dijela izvanredne pomoći koja je bila uvedena zbog energetskog šoka i visokih cijena. Takva je promjena očekivana nakon smirivanja najtežeg dijela energetske krize, ali nosi i rizik: ako se cijene energije zadrže na povišenim razinama, proračun bi se mogao suočiti s pritiskom za povratak potpora.

Plaće: Ograničen prostor za sindikalne zahtjeve

Jedno od politički i socijalno najosjetljivijih pitanja bit će plaće zaposlenih u javnom i državnom sektoru. U širem prikazu proračunskih izdvajanja za zaposlene u javnim i državnim službama navodi se iznos od oko 9,2 milijarde eura.

U užoj proračunskoj kategoriji rashoda za zaposlene, koja ima drukčiji obuhvat, sredstva rastu s približno 6,72 milijarde eura u 2026. na 6,91 milijardu eura u 2027. godini. To je povećanje od oko 196 milijuna eura ili 2,9 posto.

Te dvije brojke ne treba izravno uspoređivati jer ne obuhvaćaju nužno iste skupine zaposlenih i iste vrste rashoda. Ipak, obje pokazuju da trošak rada ostaje jedna od najvećih i najosjetljivijih stavki državne potrošnje.

Što to znači za buduće pregovore Vlade i sindikata? Prije svega, da će sindikati imati argumente za povećanje plaća, osobito ako se inflacija ne uspije obuzdati. Čak i ako se inflacija spusti na planiranih 2,7 posto, rast mase plaća od 2,9 posto ostavlja vrlo malo prostora za stvarni rast prosječnih primanja.


Neven Bučević / podaci: Vlada Republike Hrvatske

Pet najvećih rizika za izvršenje proračuna

Proračun nije samo tablica planiranih prihoda i rashoda. On je i skup pretpostavki o tome što će se dogoditi tijekom iduće godine. Ako se te pretpostavke ne ostvare, plan se može naći pod pritiskom.

Prvi je rizik slabiji gospodarski rast. Ako potrošnja građana, zaposlenost ili poslovna aktivnost budu slabiji od očekivanih, država bi mogla prikupiti manje poreza i doprinosa. Budući da se proračun uvelike oslanja na prihode povezane s gospodarskom aktivnošću, usporavanje bi se brzo moglo preliti na prihodnu stranu.

Drugi je rizik rast trajnih rashoda. Mirovine, plaće, socijalna prava i zdravstvene potrebe teško je brzo prilagoditi prihodima. Ako se pojave novi zahtjevi za povećanjem plaća ili dodatnim financiranjem zdravstva, Vlada će morati pronaći novac unutar već zadanog okvira ili povećati zaduživanje.

Treći je rizik provedba europskih projekata. Smanjenje sredstava iz NPOO-a znači da će biti važno pravodobno završavati projekte i ispunjavati uvjete za isplate. Planirani europski novac nije isto što i novac koji je već stvarno povučen.

Četvrti je rast troškova zaduživanja. Ako kamate ostanu visoke ili se država bude morala zaduživati po nepovoljnijim uvjetima, dodatni trošak mogao bi ograničiti prostor za javne usluge i investicije.

Peti je rizik fiskalnih ograničenja Europske unije. Europska komisija upozorila je u preliminarnoj ocjeni hrvatskog nacrta proračunskog plana na odstupanje planiranog rasta neto rashoda od preporučenih granica. To znači da će Hrvatska morati pažljivo obrazložiti kretanje potrošnje i pokazati kako namjerava ostati u okviru europskih fiskalnih pravila.

Dodatni izazov predstavljaju financijski rezultati pojedinih izvanproračunskih korisnika i javnih društava. Njihovi gubici ili potrebe za dodatnom potporom mogu se s vremenom preliti na državni proračun, čak i kada nisu odmah vidljivi u njegovim glavnim stavkama.

Proračun koji raste, ali ne ostavlja mnogo prostora za pogreške

Prijedlog proračuna za 2027. nije priča o velikom zaokretu, nego o nastavku rasta državne potrošnje uz promjenu njezine strukture. Više novca ide za socijalna prava, obranu i druge velike sustave, dok se smanjuju subvencije, osobito one povezane s energetskom krizom. Istodobno rastu troškovi kamata, a europski izvori financiranja postupno se mijenjaju.

Najvažnije pitanje zato nije samo koliko će država potrošiti, nego koliko će planiranih prihoda doista ostvariti i hoće li uspjeti zadržati rashode pod kontrolom. Ako gospodarstvo bude raslo prema očekivanjima i europski projekti budu provedeni na vrijeme, proračun bi se mogao izvršavati bez većih potresa. No slabiji rast, novi zahtjevi za plaćama, dodatni troškovi u zdravstvu ili skuplje zaduživanje brzo bi mogli otvoriti potrebu za rebalansom.

Drugim riječima, proračun za 2027. jest veći, ali nije i osobito komotan. Najveći izazov Vlade bit će uskladiti očekivanja građana i javnih službi s realnim mogućnostima državne blagajne.

Izvor:tportal.hr

Više iz kategorije: Hrvatska

VAŽNO ZA GRAĐANE  10 stvari koje morate znati o Središnjem registru stanovništva

VAŽNO ZA GRAĐANE 10 stvari koje morate znati o Središnjem registru stanovništva

Što je SRS?Riječ je o elektroničkom registru Porezne uprave, dostupnom u sustavu e-Građani, koji na jednom mjestu objedinjuje podatke koje državna tijel...

prije 32 min
Po uzoru na europu Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Po uzoru na europu Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Srednjoškolci i studenti diljem Hrvatske planiraju cjelodnevni bojkot nastave u sklopu međunarodnog štrajka mladihKako su poručili organizatori akcije,...

prije 40 min
Istraga smrti pacijenta Nova uhićenja na psihijatriji: Policija privodi i ostale sa snimke, poznato o kome se radi

Istraga smrti pacijenta Nova uhićenja na psihijatriji: Policija privodi i ostale sa snimke, poznato o kome se radi

Zbog smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, 21. listopada, u ponedjeljak poslijepodne privedene su još četiri osumnjičene o...

prije 57 min
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Na inicijativu i u organizaciji Savjeta mladih Grada Đurđevca, u suradnji s brojnim lokalnim udrugama, institucijama i volonterima, u pon...

prije 3 h
'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

Zbog povratka Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice otkaz su dala još sedmoric...

prije 3 h
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Akcija je podijeljena u dva dijela te uključuje prikupljanje donacija za životinje putem prepoznatljivih WOOF-WOOF kutija i održavanje dobrotv...

prije 7 h
Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Kako su poručili organizatori akcije, u petak, 20. studenog, održat će se prosvjedne aktivnosti u Zagrebu, Rijeci, Puli, zadru i Osijeku kako bi se upoz...

prije 22 h
Što se dogodilo u Jankomiru? Stručnjaci upozorili na stroga pravila: 'Pacijenta se ne smije vezati tko god poželi'

Što se dogodilo u Jankomiru? Stručnjaci upozorili na stroga pravila: 'Pacijenta se ne smije vezati tko god poželi'

Tragičan događaj u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, smrt pacijenta Kristiana Josipa Periša, otvorio je pitanje profesionalnosti osoblja u...

prije 1 dana
Škare Ožbolt: ‘Kad se deseci ljudi sjećaju istih jastuka i istih koljena, to nije pitanje četvorice tehničara’

Škare Ožbolt: ‘Kad se deseci ljudi sjećaju istih jastuka i istih koljena, to nije pitanje četvorice tehničara’

Bivša ministrica pravosuđa i poznata odvjetnica Vesna Škare Ožbolt oglasila se na društvenoj mreži Facebooku gdje je komentirala slučaj Kristiana Periša...

prije 1 dana
MUŠKO ZDRAVLJE   Liječnica objašnjava što bi svaki muškarac trebao znati o prostati

MUŠKO ZDRAVLJE Liječnica objašnjava što bi svaki muškarac trebao znati o prostati

Gotovo 3000 muškaraca u Hrvatskoj u jednoj godini dobije dijagnozu raka prostate. Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravst...

prije 1 dana
NEMA VIŠE BESPLATNO Arena Centar za Večernji: 'Da, uvodimo naplatu parkiranja. Ovo će biti nova pravila'

NEMA VIŠE BESPLATNO Arena Centar za Večernji: 'Da, uvodimo naplatu parkiranja. Ovo će biti nova pravila'

Uvođenjem novog sustava želimo osigurati učinkovitije upravljanje postojećim parkirališnim kapacitetima, kazali suNa parkiralištu ispred Arena Centra u...

prije 1 dana

Prikazano 11 od 44212 članaka.