Branitelji i Armada obnovili mural HOS-a u Rijeci, a sada su ga aktivisti polili crvenom bojom: Je li to način poštovanja hrvatskih branitelja?

Mural Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) na Škurinjama u Rijeci ponovno je u središtu javnih prijepora. Građanska inicijativa „Ulice bez mržnje“ preuzela je odgovornost za njegovo polijevanje crvenom bojom, poručivši da se protivi isticanju simbola koje povezuje s ustaškim režimom.

Riječ je o muralu na nadvožnjaku u blizini Osnovne škole Ivana Zajca, oko kojeg su se već tijekom srpnja ove godine vodile rasprave između gradskih vlasti, braniteljskih udruga, navijačke skupine Armada i dijela građanskih inicijativa.

Kako su 23. listopada izvijestila 24sata, aktivisti su javno priznali da stoje iza najnovijeg postupka te objasnili što su željeli poručiti polijevanjem murala.

Aktivisti objasnili zašto su mural zalili crvenom bojom

Inicijativa „Ulice bez mržnje“ u svojem je priopćenju navela da više ne želi prihvatiti javno isticanje obilježja koja smatra fašističkima.

Njihovo protivljenje posebno je usmjereno na pozdrav „Za dom spremni“, koji se nalazi na HOS-ovu obilježju prikazanom na muralu.

Aktivisti smatraju da se toleriranjem takvih natpisa relativiziraju zločini počinjeni tijekom Drugoga svjetskog rata.

Crvenu boju kojom su polili mural predstavili su kao simboličan podsjetnik na stradanja žrtava ustaškog režima.

U svojem su priopćenju spomenuli Srbe, Židove, Rome i hrvatske antifašiste ubijene tijekom Drugoga svjetskog rata, kao i stradanja djece i obitelji.

Naveli su i više mjesta povezanih sa zločinima ustaškog režima, među kojima su Jasenovac, Stara Gradiška, Jadovno, Danica, Gospić, Slana, Metajna i Kerestinec.

Iz inicijative poručuju da ne žele da se takva obilježja prihvaćaju kao uobičajen dio javnog prostora.

Mural je već uklanjan tijekom srpnja

Najnoviji događaj nastavak je višemjesečnih prijepora oko murala na Škurinjama.

U srpnju 2026. gradske službe uklonile su dio murala na kojem se nalazio grb HOS-a s pozdravom „Za dom spremni“.

Grad Rijeka tada je obrazložio da je oslikavanje izvedeno bez potrebnog odobrenja na javnoj površini te da je uklanjanje provedeno u skladu s komunalnim propisima.

Odluka je izazvala nezadovoljstvo među dijelom hrvatskih branitelja i pripadnika Armade, koji su smatrali da je uklonjeno obilježje postrojbe koja je sudjelovala u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Nakon uklanjanja mural su ponovno oslikali pripadnici Armade i hrvatski branitelji.

O njegovoj obnovi izvijestio je Fiuman.hr, navodeći da su uređeni i drugi dijelovi murala posvećeni hrvatskim ratnim postrojbama.

U spor se uključili branitelji, Armada i gradonačelnica

Uklanjanje HOS-ova obilježja izazvalo je i političke reakcije u Rijeci.

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić javno je kritizirao postupanje gradskih vlasti i uskratio političku podršku gradonačelnici Ivi Rinčić.

Predstavnici Unije Kvarnera također su zatražili objašnjenje odluke o uklanjanju murala.

Gradonačelnica je tada poručila da postupanje nije bilo motivirano političkim ili ideološkim razlozima, nego činjenicom da za mural nisu postojala odgovarajuća odobrenja.

Spor se pokušao riješiti razgovorom.

Na sastanku održanom 22. srpnja predstavnici Grada Rijeke, Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije i Kluba navijača Armada dogovorili su suradnju oko evidentiranja i uređivanja braniteljskih murala.

Dogovoreno je popisivanje postojećih murala, razmatranje primjerenih lokacija i rješavanje pitanja njihova pravnog statusa.

Kako je izvijestio Novi list, sudionici su tada istaknuli da se prijepori oko spomen-obilježja trebaju rješavati razgovorom i institucionalnim putem, a ne međusobnim sukobima na gradskim zidovima.

HOS i spor oko pozdrava „Za dom spremni“

Hrvatske obrambene snage sudjelovale su u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata, a njihova obilježja ostala su prisutna na spomenicima, zastavama i drugim mjestima sjećanja.

Istodobno, uporaba pozdrava „Za dom spremni“, koji se koristio u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, predmet je dugogodišnjih pravnih i društvenih prijepora.

Dio braniteljskih udruga naglašava njegovu povezanost s ratnim postrojbama iz 1991. godine, dok protivnici javnog isticanja upozoravaju na povijesnu povezanost tog pozdrava s ustaškim režimom.

Pravni položaj isticanja spornih obilježja ovisi i o okolnostima njihove uporabe, a sudska praksa ne dopušta zaključak da je svako njihovo isticanje automatski dopušteno.

Upravo su različita tumačenja obilježja HOS-a bila jedan od razloga ranijih prijepora oko riječkog murala.

Novi događaj ponovno otvorio pitanje zaštite murala

Polijevanje murala crvenom bojom dogodilo se nakon što je tijekom ljeta postignut dogovor o suradnji gradskih vlasti, braniteljskih organizacija i Armade.

Aktivisti su preuzeli odgovornost za svoj postupak i javno obrazložili razloge, no zasad nema potvrđenih informacija o tome je li policija pokrenula postupanje zbog oštećenja murala.

Također nije poznato hoće li mural ponovno biti obnovljen niti jesu li se o najnovijem događaju očitovali predstavnici braniteljskih udruga, Armade ili Grada Rijeke.

Najnoviji incident ponovno je otvorio pitanje kako u javnom prostoru istodobno zaštititi uspomenu na hrvatske branitelje, poštovati zakonska pravila i riješiti sporove oko povijesnih simbola.

Dok inicijativa „Ulice bez mržnje“ svoj postupak opisuje kao prosvjed protiv spornih obilježja, za utvrđivanje eventualne pravne odgovornosti potrebno je postupanje nadležnih institucija.