Hrvatska nije Srbija: Anonimni organizatori najavljuju prosvjed, a javnost još ne zna tko su ni što konkretno traže

Prosvjed je najavljen, ali tko preuzima odgovornost?

Hrvatska javnost posljednjih dana svjedoči najavama novog prosvjednog okupljanja iza kojeg stoji građanska inicijativa „Vrijeme za promjenu“.

Skup nazvan „Glas promjene“ trebao bi se održati 21. studenoga 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, a organizatori najavljuju mogućnost da se slična okupljanja prošire i na druge hrvatske gradove.

Kako piše Dnevno.hr, inicijativa djeluje uglavnom putem društvenih mreža, a njezini predstavnici zasad nisu javno predstavljeni.

Upravo je to prva tema koja zaslužuje ozbiljnu novinarsku pozornost.

Organizatori koji javno zahtijevaju transparentnost institucija trebali bi biti spremni objasniti tko donosi odluke unutar njihove inicijative, kako oblikuju zahtjeve i tko će ih predstavljati u razgovoru s javnošću.

Nestranačka inicijativa ne mora imati poznatog političkog vođu. Ali ako najavljuje širi pokret za promjene, sasvim je opravdano tražiti odgovore o njezinu djelovanju.

Pozivanje na korupciju nije zamjena za konkretan program

Organizatori navode da žele upozoriti na korupciju, zlouporabu moći, rast životnih troškova, nedostatnu odgovornost institucija i probleme mladih pri osamostaljivanju.

Sve su to ozbiljne teme.

Međutim, iz dosad objavljenih najava nije jasno koje konkretne zakonske ili gospodarske mjere organizatori zagovaraju.

Nije objašnjeno ni kojim se institucijama namjeravaju obratiti, kako će mjeriti uspjeh svojih zahtjeva i što očekuju nakon prosvjeda.

Zato je sasvim opravdano postaviti pitanje: je li riječ o inicijativi s razrađenim prijedlozima ili tek o početku javne rasprave u kojoj se program još oblikuje?

Pritom nije utemeljeno tvrditi da u Hrvatskoj nema razloga za zabrinutost zbog korupcije. Prema Izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2026., 88 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra korupciju raširenom. Riječ je o percepciji građana, a ne dokazu pojedinačnih kaznenih djela, no podatak pokazuje da to pitanje nije izmišljeno.

Ozbiljnost problema, međutim, ne oslobađa organizatore obveze da ponude jasne prijedloge njegova rješavanja.

Zašto se Hrvatskoj nameće usporedba sa Srbijom?

Dnevno.hr navodi da dio HDZ-ovih krugova najavljeni prosvjed promatra kroz događaje u Srbiji, gdje se dugotrajan studentski pokret razvio u snažnu političku snagu.

No dvije države nemaju jednake političke i institucionalne okolnosti.

Studentski pokret u Srbiji nastao je nakon konkretne tragedije u Novom Sadu, a njegovi su zahtjevi bili povezani s odgovornošću institucija za urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora.

Hrvatska inicijativa, prema dosad dostupnim informacijama, ne proizlazi iz jednog takvog događaja, nego okuplja više općih društvenih i gospodarskih tema.

Zbog toga treba biti oprezan prema pokušajima da se uspjeh jednog prosvjednog pokreta unaprijed predstavi kao model za drugu državu.

Politički događaji u Srbiji nisu dokaz da se u Hrvatskoj odvija jednak proces niti da će najavljeni prosvjed imati slične posljedice.

Je li HDZ doista uznemiren?

Posebno je zanimljiva tvrdnja iz izvornog članka da se u HDZ-u pribojavaju mogućeg širenja prosvjeda.

Takva ocjena u tekstu se pripisuje osobama bliskima vladajućoj stranci.

Ipak, nije riječ o službenom stajalištu HDZ-a niti je iz objavljenog jasno koliko je takva zabrinutost raširena među stranačkim dužnosnicima.

Zato bi bilo pretjerano zaključiti da najavljeni prosvjed već predstavlja ozbiljnu političku prijetnju Vladi.

Jednako tako, nije moguće unaprijed tvrditi da vlast nema nikakvog razloga pratiti građansko nezadovoljstvo.

Vladajući političari dužni su pratiti probleme građana, neovisno o tome dolaze li prigovori iz parlamenta, medija, sindikata ili s javnih okupljanja.

Sama najava prosvjeda ne govori dovoljno ni o njegovoj budućoj brojnosti ni o njegovu političkom učinku.

Medijska pozornost trebala bi pratiti činjenice, a ne pretpostavke

Najava prosvjeda svakako je vijest, ali mediji bi trebali izbjegavati predstavljanje još neodržanog okupljanja kao početka velikog političkog preokreta.

U ovom trenutku poznati su datum, mjesto i opće teme prosvjeda. Nisu poznati konačni zahtjevi, javno predstavljeno vodstvo ni očekivani broj sudionika.

Iz istog razloga ne može se potvrditi ni pretpostavka da iza organizacije stoje političke stranke ili da je njezin stvarni cilj rušenje Vlade.

To su pitanja koja treba istražiti, a ne zaključci koje treba unaprijed prihvatiti.

Javnost zaslužuje jasne odgovore

Inicijativa „Vrijeme za promjenu“ ima pravo organizirati mirno okupljanje, ali njezine poruke i zahtjevi podliježu javnom propitivanju kao i poruke bilo koje druge političke ili građanske organizacije.

Usporedbe sa Srbijom ne bi smjele zamijeniti analizu hrvatskih prilika, a opće poruke o korupciji i gospodarskim problemima ne mogu biti zamjena za razrađen program.

S druge strane, kritika organizatora ne znači da se stvarni društveni problemi mogu zanemariti ili da građani nemaju pravo javno izražavati nezadovoljstvo.

Najvažnije pitanje u ovom trenutku nije treba li se HDZ pribojavati najavljenog okupljanja, nego što organizatori konkretno predlažu, tko preuzima odgovornost za inicijativu i na kojim činjenicama temelje svoje zahtjeve.