Koga je SOA izvijestila? Cvrtila: Apsurdno je da DIRH može zaustaviti gradnju zgrade, a ne može zatvoriti mjesto gdje se odvozi otpad

Gost Ivana Hrstića u Pregledu dana bio je kriminalist Željko Cvrtila. Komentirali su opasni otpad u Gospiću, odnosno podatke Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) i pitanje koja od nadležnih tijela su bila obaviještena o njima.

"Ne znamo točno koga je SOA sve izvijestila. To je apsurd na neki način, ne vidim razloga da se to ne bi saznalo. Ali postoji nekoliko razina informacija, ne idu sve čak ni predsjedniku države ili Vlade. Određene razine informacija idu nadležnim institucijama, a one su onda dužne prema njima postupati.", kaže Željko Cvrtila.N1

Gost Ivana Hrstića u Pregledu dana bio je kriminalist Željko Cvrtila. Komentirali su opasni otpad u Gospiću, odnosno podatke Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) i pitanje koja od nadležnih tijela su bila obaviještena o njima.

"Ne znamo točno koga je SOA sve izvijestila. To je apsurd na neki način, ne vidim razloga da se to ne bi saznalo. Ali postoji nekoliko razina informacija, ne idu sve čak ni predsjedniku države ili Vlade. Određene razine informacija idu nadležnim institucijama, a one su onda dužne prema njima postupati.", kaže Željko Cvrtila.

"Ako se radi o policiji, a vide da postoji dovoljno elemenata za najniži stupanj vjerojatnosti za počinjeno kazneno djelo, onda oni nastavljaju dalje s istragom u suradnji s DORH-om", dodaje.

Koga je SOA zapravo izvijestila?

Cvrtila smatra da je možda Državno odvjetništvo bilo to koje je dobilo informacije iz SOA-e...

"Čini mi se iz svega ovoga da je DORH možda taj koji je bio izviješten, ali u tih godinu dana nije ništa poduzimao. Policija je imala informaciju iz neke druge kriminalističke obrade pa 2023. s DORH-om krenula u istražne mjere i radnje."..međutim, Ivan Turudić eksplicitno je rekao da DORH nije dobio informacije od SOA-e.

"Ako oni (DORH) nisu bili izviješteni, ako Državni inspektorat (DIRH) nije, ni policija, ni državni dužnosnici, onda se postavlja pitanje: tko je? Vidjelo se da se s tim aktivnostima nastavlja, da institucije ne postupaju. Onda bi bilo logično da se ide prema predsjedniku ili predsjedniku Vlade", kaže Cvrtila.Sigurnosni sustav treba kompletno rekonstruirati“

Dodaje kako smatra da je ovaj slučaj pokazao manjkavosti trenutačnog sigurnosnog sustava u Hrvatskoj.

"SOA ne provodi izvide. Još jedan apsurd zakonski jest to da sve što SOA prikupi, čak i tajne mjere, ne može biti dokaz na sudu. Može biti eventualno početak istrage policije i DORH-a. Sigurnosni sustav treba kompletno rekonstruirati, treba ga mijenjati. Poprilično je zastario i ne može se nositi s današnjim izazovima sigurnosti", kaže.

„Nema razloga da sve bude visoka tajna“

Istovremeno, ne smatra da bi se relevantni podaci oko ilegalnom odlaganja otpada trebali klasificirati kao tajni.

"Ne vidim potrebe za klasifikacijom, pogotovo ne visoke razine. Ali često se od SOA-e dobivaju podaci koji se proglašavaju visokom tajnom. Nema razloga da sve bude visoka tajna. Izvor informacije treba ostati u tajnosti, sve drugo bi se trebalo znati."U cijeloj priči, kaže Cvrtila, i dalje postoji puno neodgovorenih pitanja.

"Apsurdno je da DIRH može zaustaviti gradnju zgrade, a istovremeno ne može zatvoriti mjesto gdje se odvozi otpad koji može dugoročno utjecati na zdravlje građana. To treba mijenjati. Postavlja se i pitanje kako su oni sve to radili, a glavni državni inspektor osumnjičen je za uzimanje mita. Je li to bio paravan, da se podnose prijave, a ne poduzmu ključne stvari kao što je donošenje otpada?"

Cvrtila: Sustav mora biti učinkovitiji i brži

Međutim, Cvrtila smatra da su kazne za počinitelje i dalje preblage, a sustav neučinkovit.

"Počinitelji vrši kaznena djela iz uvjerenja da neće biti uhvaćeni; provedeno je istraživanje na tu temu i dokazano je da visina kazne nije toliko odvraćajući faktor kao što je izvjesnost hvatanja. Sustav mora biti učinkovitiji, brži. I sada ima dovoljno elemenata za visoke kazne, problem je u minimalnim kaznama koje treba povećati.

Za razbojništvo, recimo, imate kaznu od jedne do 12 godina. Postavlja se pitanje kako netko dobije godinu dana, a netko 12? Mislim da se minimum mora povećati na četiri ili pet godina, pa se zna da će netko imati minimalno toliko godina zatvora", kaže Cvrtila.