Nova bitka za Inu. Hrvatska od Mađarske traži veća upravljačka prava, doznali smo ključne zahtjeve

Pregovori hrvatske i mađarske vlade o budućim odnosima Ine i Mola, ako započnu, vodit će se u prvom redu oko upravljačkih prava u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji, kažu dobro upućeni izvori, nakon što su premijeri Hrvatske i Mađarske, Andrej Plenković i Péter Magyar, razgovarali o toj temi na marginama Bledskog strateškog foruma.

Magyar je, nakon razgovora, u ponedjeljak izjavio da je Budimpešta spremna otvoriti novo poglavlje s Hrvatskom po pitanju Ine i najavio je skorašnje sastanke o toj temi.

– Spremni smo razgovarati. Naravno, svatko će braniti svoje nacionalne interese, ali to je normalno. Ne, svi shvaćamo da postoji prilika za novo poglavlje između dviju država, naglasio je novi mađarski premijer.

Plenković je rekao da su odnosi Ine i Mola »sputali odnose« dvije države koje bi trebale biti na puno višoj razini, s obzirom na kvalitetnu zaštitu manjina, općenito ekonomsku razmjenu, turističke brojeve i energetsku povezanost. Odnosi između Ine i Mola već su dulje od desetljeća iznimno složeni, opterećeni arbitražnim postupcima, sukobima oko upravljačkih prava i pitanjem otkupa dionica, odnosno mogućim povratkom Ine u hrvatsko vlasništvo. Pritom je pravomoćnom presudom hrvatskih sudova Zsolt Hernady osuđen za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, kako bi Mol stekao većinska upravljačka prava u Ini, iako Mol nema većinski vlasnički udio, dok su mađarski sudovi Hernadyja oslobodili krivnje u tom slučaju.

Upravljačka prava i vlasnički udjeli

Kako neslužbeno saznajemo, hrvatska strana će u pregovorima, kada zaista započne, tražiti da upravljačka prava budu adekvatna vlasničkim udjelima u Ini, u kojoj niti jedna od strana, Mol i Republika Hrvatska, formalno nemaju većinski vlasnički udio, odnosno više od pedeset posto dionica.

– Kod zajedničkog upravljanja, ukoliko se dogodi da glasanje o nekoj odluci bude tri naprema tri, takva bi odluka prvo išla na prosudbu Nadzornog odbora Ine, a ukoliko se tada ne postigne suglasnost, o njoj bi odlučivali nezavisni stručnjaci, odnosno medijatori. No kako će pregovori završiti i kakav će biti stav nove mađarske vlade, tek će se vidjeti, jer je Magyar izjavio da će štititi državne interese. Hrvatska bi trebala dobiti zamjenika predsjednika uprave, kao i člana uprave zaduženog za rafinerijsko poslovanje te maloprodajnu i veleprodajnu mrežu, rekao je jedan od naših sugovornika.

Drugi pak kaže kako hrvatska strana treba obratiti posebnu pozornost na odnose Mola i Naftne industrije Srbije (NIS), budući da je Mol u postupku stjecanja većinskog vlasništva nad NIS-om. I to iz više razloga – prva je moguća izgradnja naftovoda od Mađarske do NIS-ove rafinerije u Srbiji, kojom bi se ona, barem po završetku rata Rusije i Ukrajine, mogla opskrbljivati ​​jeftinom ruskom naftom, pri čemu bi Janaf ostao bez jednog od najvećih dijelova poslovanja, a drugi hoće li u tom slučaju i NIS odlučivati ​​o budućnosti Ine.

Presudno pitanje načina glasanja

Kako Mol ima 49,08 posto dionica, a Republika Hrvatska 44,83 posto, tražit će se zajedničko upravljanje, za razliku od sadašnjeg sustava upravljanja u kojemu hrvatska i mađarska strana imaju svaka po tri člana uprave, ali predsjednik uprave koji imenuje Mol ima presudno pravo glasa, u slučajevima kada nema većine glasova za ili protiv neke odluke.