NOVO POSKUPLJENJE Imamo zalihe, ali cijene rastu: Građane od jeseni čekaju veći računi za plin?

Građane i tvrtke diljem Europske unije u nadolazećoj ogrjevnoj sezoni mogle bi dočekati više cijene plina. Veleprodajne cijene su porasle, europska skladišta imaju povijesno niske zalihe, a poremećaji u opskrbi preko Hormuškog tjesnaca dodatno pritišću tržište

Cijena plina na referentnom nizozemskom tržištu porasla je s 27 eura po megavatsatu početkom godine na 66 eura. Dok pošiljke ukapljenog prirodnog plina, LNG-ja, iz Azije teško stižu do Europe, Hrvatska se za novu ogrjevnu sezonu oslanja na LNG terminal i podzemno skladište plina u Okolima.Hrvatska ima zalihe, ali cijene rastu

Hrvatski distributeri već obavještavaju male korisnike da bi im plin od listopada mogao poskupjeti. U Gradskoj plinari Zagreb računali su s cijenom od 48 eura po megavatsatu.

'Bit će primjenjiva od 1. listopada do 1. listopada iduće godine. HERA će s točnim podacima izaći krajem rujna, a prema nekakvim izračunima cijena će u prosjeku biti povećana sedam do osam posto ako ne bude promjena u odlukama Vlade oko dosadašnjih subvencija', rekao je za HRT direktor Gradske plinare Zagreb Dalibor Pudić.

Cijena prirodnog plina na međunarodnim tržištima porasla je između 120 i 130 posto u odnosu na početak godine. Hrvatska je pritom u povoljnijem položaju zbog izravnog pristupa LNG terminalu. Energetski stručnjak Igor Grozdanić kaže za HRT da opskrba ne bi trebala biti upitna, ali upozorava da je ključno pitanje cijena.

'Plina će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni. Ono što sam malo računao jest da bi cijene za građane mogle porasti oko sedam do osam posto, odnosno oko tri do 3,20 eura po računu na mjesečnoj razini, ako Vlada, naravno, ne kaže nešto drukčije', rekao je Grozdanić.

Još nije poznato hoće li Vlada od listopada nastaviti subvencionirati cijenu plina. 'Vlada ima na snazi mjere kojima intervenira u cijenu goriva, plina i struje. Sigurno ćemo tijekom rujna razmotriti varijantu da ne dođe do velikog poskupljenja, ali još uvijek o tome nismo razgovarali na razini Vlade pa vam ne mogu reći više', rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Skladište u Okolima popunjeno više od 70 posto

Osim LNG terminala, hrvatski plinski sustav oslanja se i na jedino podzemno skladište plina u Okolima, koje je trenutačno popunjeno nešto više od 70 posto.

Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić kaže da trenutačna razina zaliha ne predstavlja problem.

'Razdoblje je kada se skladište puni i u normalnim okolnostima to je razina popunjenosti pri kojoj nema nikakvih problema, ako se zna da će se punjenje nastaviti do 1. listopada, a moguće i do 1. studenoga', rekao je Vlašić.

Hormuški tjesnac pritišće europsko tržište

Jedan od ključnih razloga snažnog rasta cijena plina, kao i nafte, poremećaji su u Hormuškom tjesnacu. Izvoz katarskog plina u Europu od početka godine smanjen je za 96 posto, zbog čega europske zemlje energent nabavljaju po višim cijenama iz drugih izvora. Istodobno je uvoz plina iz SAD-a povećan za 23 posto.

Neizvjesnost donose i nove prijetnje iz Irana. Teheran je na crnu listu stavio 45 tankera, među kojima su i brodovi koji prevoze energente, tvrdeći da su prekršili pravila prolaska kroz Hormuški tjesnac.

Za hrvatske potrošače opskrba zasad nije upitna, ali konačan iznos računa od jeseni ovisit će prije svega o kretanju tržišnih cijena i odluci Vlade o nastavku subvencija.