Plenkovićeva tempirana jesenska bomba: Za desetak dana znati će se u kakvoj se opasnosti nalazi

Politička jesen prepuna neizvjesnosti, tako se ukratko može sažeti ono što premijera Andreja Plenkovića očekuje u nadolazećim mjesecima koje će po svemu sudeći obilježiti intenzivno razdoblje unutar kojeg će Plenković biti primoran primiriti građane revoltirane ličkom ekološkom krizom.

U tom istom periodu morati će balansirati i sa energetskom krizom vodeći istodobno borbu za održavanje stabilne vladajuće koalicije, kao i borbu za očuvanje mira unutar HDZ-a. Već je ovih dana Plenković svjestan izazova koji ga očekuju predstavio najnoviji jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan 125,4 milijuna eura.Paketom protiv ličke krize

Paket je ovo kojim bi se, kako se nadaju u vladajućoj stranci trebalo barem djelomice neutralizirati nezadovoljstvo građana, a glavni fokus mu je subvencioniranju cijena struje za kućanstva, javni i neprofitni sektor kao i na mikro, male i srednje poduzetnike. Ujedno je fokus paketa i na ublažavanju rasta cijena plina i toplinske energije da bi se spriječilo poskupljenje plina od planiranih 16 posto. Zbog destabilizacije energetskog tržišta glavni je cilj u konačnici zaštitit životni standard građana koji provedbu ovih mjera mogu očekivati s prvim danom listopada.

U međuvremenu će 15. rujna početi i nova parlamentarna sezona koja bi za Plenkovića mogla biti prilično neugodna. Jesen bi naime trebala otkriti dinamiku odnosa između HDZ-a i njihovih glavnih koalicijskih partnera pri čemu se kao najveći test za stabilnost Vlade nameće kreiranje i izglasavanje proračuna za iduću godinu što uobičajeno daje prostor za političke procjene i pregovore unutar većine. Politička jesen naravno kao i do sada donosi nastavak političkih okršaja između premijera Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića budući da se nesuglasice oko vanjske politike i imenovanja diplomata još nisu ispeglale.Plenković će kako najavljuju u njegovom timu nastaviti održavati institucionalnu stabilnost u okolnostima koje neće biti lake djelom i zbog nove potencijalne energetske krize kao i radi novog vala inflacije. Globalne cijene nafte odnedavno zbog globalnih geopolitičkih napetosti ponovno divljaju pa je to već u kolovozu rezultiralo rastom cijena energije za 17,4 posto i ubrzanjem inflacije na 4,1 posto. Vlada stoga možda jest predstavila najnoviji paket pomoći građanima i gospodarstvu, ali ako se održi trend rasta cijena na globalnim tržištima postoji mogućnost da proračunski pritisak na subvencioniranje struje i plina postane ogroman.Sindikalni zahtjevi

Prelijevanje troškova na hranu i usluge u tom bi slučaju automatizmom ugrozilo životni standard građana. Opetovani rast inflacije probudio je i sindikate javnog sektora koji su krenuli u mobilizaciju još otkako se tijekom kolovoza interventno povećalo braniteljska prava i mirovine. Slijedom toga sindikati obrazovanja i znanosti otvoreno su poručili da novca očito ima najavljujući oštre zahtjeve u jesenskim pregovorima.

Kako jesen nosi neizbježan rebalans proračuna tako će se Plenković naći u dvojbenoj situaciji- s jedne strane tu su sindikati koji uvijek prijete štrajkovima ako ne dobiju povišicu, a sa druge potreba za fiskalnom disciplinom u nestabilnim vremenima. Ta nestabilna vremena sasvim će sigurno probuditi i oporbu- u prvom redu SDP i Možemo koji već kuju zajedničke planove najavljujući agresivnu jesen u kojoj će početi s prikupljanjem potpisa i inicijativa protiv vladajuće većine.

Pošto rujan donosi i nova stroža pravila i duboke zakonske izmjene pa i izbor ustavnih sudaca tako je lako zaključiti da bi i na tom polju moglo biti tenzija između vladajućih i opozicije. Osjetljivo bi moglo biti i između HDZ-a i Domovinskog pokreta zbog pravila o zapošljavanju preko 100.000 stranih radnika što bi moglo izazvati političko-ideološke trzavice. Daleko ozbiljnije trzavice i nezadovoljstvo među građanima mogla bi izazvati nova poskupljenja. Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena sirove nafte skočila je na 100 dolara po barelu. Mada Vlada povremeno intervenira u cijene goriva na benzinskim postajama visoka cijena energenata već neko vrijeme stvara ogroman pritisak na sektor prijevoza što posredno utječe na cijene dostave, javnog i međugradskog prijevoza, a samim time i na logistiku za sve uvozne proizvode.Lički rokovi

Ujedno građani zbog rasta troškova održavanja zgrada i građevinskog materijala mogu očekivati skuplje popravke i veže pričuve kao i veći pritisak na rast slobodnih ugovornih najamnina na tržištu nekretnina prije nego li najavljeni novi Zakon o najmu stupi u punu snagu. Upućeni u tematiku najavljuju nam i rast cijena hrane i namirnica koje nisu obuhvaćene paketom od sto zamrznutih proizvoda. Jesen bi mogla donijeti i rast cijena u uslužnim djelatnostima poput frizera, ugostitelja ili automehaničara. Sa svim tim krizama Plenković se doduše i do sada relativno uspješno nosio

. Međutim lička kriza s ilegalnim otpadom koja je tijekom rujna rezultirala vrhuncem napetosti najveći je problem s kojim se do sada sreo. Pokušaj Ministarstva zaštite okoliša da problematiku viška komunalnog otpada iz drugih gradova riješi preusmjeravajući ga u one sredine koje imaju kapacitete rezultirao je otvorenim sukobom u vladajućoj većini pa se tako na nedavnom sastanku koalicijskih partnera šef HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak žestoko suprotstavio ideji da Bjelovar preuzme tuđe smeće poručivši kako Vlada na taj način kažnjava gradove koji su uredili svoj sustav.

Uz Hrebaka je u tome stao i šef Sabora Gordan Jandroković što je ogolilo unutarstranačke tenzije u HDZ-u tim više što mu se pridružio i HDZ-ov gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. Baš zato lička kriza za Plenkovića predstavlja tempiranu bombu ove jeseni. Ako Vlada do najavljenog roka- 20. rujna ne predstavi besprijekoran i hitar plan cjelovite sanacije ulazi u rizik daljnjeg pada rejtinga koji sa sobom nosi rizik destabilizacije parlamentarne većine pa i pobunu unutar HDZ-a što Plenkoviću sasvim sigurno nije u interesu.