Snažna poruka Srbiji iz Splita: 'Nema članstva u EU, ako ćete veličati ratne zločine!'

Posebno je odjeknula poruka zemljama kandidatkinjama, uključujući države zapadnog Balkana: put prema članstvu nije samo pitanje reformi i političkih kriterija, nego zahtijeva i stvarnu predanost pomirenju te nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida.

Splitska deklaracija usvojena je na 13. sastanku na vrhu MED9, održanom 7. listopada pod geslom „Za sigurniji, održiviji i otporniji Mediteran“.

Na summitu su sudjelovali hrvatski premijer Andrej Plenković, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides te premijeri Italije Giorgia Meloni, Grčke Kyriakos Mitsotakis, Malte Robert Abela, Portugala Luís Montenegro i Slovenije Janez Janša. Španjolskog premijera Pedra Sáncheza predstavljao je državni tajnik za Europsku uniju Fernando Sampedro Marcos.

U Split su kao gosti stigli i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, europska povjerenica Dubravka Šuica, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te princ Albert II. od Monaka.

Snažna poruka Moskvi: nastavak potpore Ukrajini

Jedan od najsnažnijih dijelova deklaracije odnosi se na rat u Ukrajini.

Čelnici MED9 „snažno osuđuju“ rusku agresiju, ali i ono što nazivaju novom ozbiljnom eskalacijom rata, uključujući velike raketne i dronske napade na civile te sve agresivnije ponašanje Rusije prema članicama Europske unije.

Ponovili su „nepokolebljivu potporu“ neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Istodobno traže povratak ukrajinske djece koja su nezakonito deportirana ili prisilno premještena te razmjenu zarobljenika.

MED9 najavljuje nastavak pomoći Kijevu, ali i dodatno povećavanje pritiska na Moskvu, uključujući nove sankcije, kako bi se Rusiju potaknulo na ozbiljno uključivanje u napore za postizanje mira.

Gaza: „Katastrofalna humanitarna situacija“

Deklaracija je usvojena upravo na treću godišnjicu Hamasova napada na Izrael 7. listopada 2023., koji su čelnici ponovno osudili.

Istodobno su potvrdili potporu rješenju s dvije države – Izraelom i Palestinom koji bi živjeli jedni uz druge u miru, unutar sigurnih i međunarodno priznatih granica.

Čelnici MED9 traže zaštitu civila, trenutačan i neometan pristup humanitarnoj pomoći te njezinu kontinuiranu dostavu u velikom opsegu. Stanje u Gazi opisuju kao „katastrofalnu humanitarnu situaciju“ i upozoravaju na hitnu potrebu za obnovom osnovnih usluga.

Istodobno šalju vrlo izravnu poruku Izraelu: traže trenutačni prekid aktivnosti širenja naselja na Zapadnoj obali i osuđuju poteze koji ugrožavaju mogućnost provedbe rješenja s dvije države.

Traži se i puna provedba prekida vatre te Rezolucije 2803 Vijeća sigurnosti UN-a.

Od Libanona traže razoružanje Hezbollaha

Vrlo izravna poruka upućena je i Libanonu.

Čelnici MED9 zahtijevaju potpuno razoružanje Hezbollaha i obnovu punog suvereniteta libanonske države.

Prema deklaraciji, libanonska država mora imati isključivu vlast nad oružjem na cijelom svom teritoriju, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Kada je riječ o Iranu, MED9 podržava nastavak diplomatskih napora za trajno rješavanje otvorenih pitanja te traži da Teheran u potpunosti poštuje svoje obveze povezane s nuklearnim nadzorom.

Istodobno čelnici traže poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Iranaca, uključujući „njihovo pravo da izaberu vlastitu budućnost“.

Poruka zapadnom Balkanu: Europa vas želi, ali postoje jasni uvjeti

Za Hrvatsku i njezino neposredno susjedstvo posebno je važan dio deklaracije posvećen proširenju Europske unije.

MED9 proširenje naziva „geostrateškim ulaganjem u mir, sigurnost i prosperitet“ te izričito navodi da budućnost zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije leži unutar Europske unije.

Podržava se proces pristupanja temeljen na zaslugama, reformama, vladavini prava, dobrosusjedskim odnosima i punom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

No potom slijedi vrlo jasna politička poruka kandidatkinjama.

„Vjerodostojan napredak prema članstvu zahtijeva da svaka zemlja kandidatkinja pokaže trajnu privrženost temeljnim vrijednostima Unije, uključujući stvarnu predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida“, stoji u Splitskoj deklaraciji.

Poruka je time nedvosmislena: europska perspektiva postoji, ali članstvo neće biti moguće bez jasnog odnosa prema prošlosti, ratnim zločinima i politici pomirenja.

Migracije: snažnije granice i brži povratak

Velik dio dokumenta posvećen je i migracijama.

MED9 traži snažniju zaštitu vanjskih granica EU-a, veću solidarnost s državama koje su izložene velikom migracijskom pritisku te učinkovitiju borbu protiv krijumčarenja ljudi.

Pozdravlja se provedba Pakta o migracijama i azilu, uz naglasak na učinkovitije granične procedure, pravedniju podjelu odgovornosti te brže i učinkovitije vraćanje osoba koje nemaju pravo ostati u Europskoj uniji.

Energija: Europa mora smanjiti ovisnost

Čelnici su upozorili i da su rat u Ukrajini te nestabilnost na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu pokazali koliko je Europa ranjiva na poremećaje u opskrbi energijom i nagle skokove cijena.

Zato traže diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe, jačanje energetske infrastrukture te smanjivanje kritične ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.

U deklaraciji se pritom izričito navode nuklearna i obnovljiva energija kao dio proizvodnje energije s niskim emisijama.

Traže snažniji europski proračun

Splitska deklaracija ulazi i u raspravu o novom europskom proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

MED9 traži „ambiciozan i uravnotežen“ proračun koji će moći odgovoriti na nove izazove poput obrane, sigurnosti, migracija, energetike i tehnološkog razvoja.

Istodobno upozoravaju da zbog novih prioriteta ne smiju biti potisnute tradicionalne europske politike, prije svega Kohezijska politika, Zajednička poljoprivredna politika i Zajednička ribarstvena politika.

Čelnici MED9 otišli su i korak dalje te poručili da bi u sljedećem europskom proračunu trebalo ukinuti sadašnji sustav proračunskih rabata.

Otvorili su i mogućnost ograničenih i ciljanih instrumenata zajedničkog europskog duga za financiranje jasno definiranih strateških prioriteta.

Od požara i suša do umjetne inteligencije

Deklaracija obuhvaća i niz pitanja od posebne važnosti za mediteranske zemlje – ekstremne vrućine, požare, suše, nestašicu vode, poplave i sve veći pritisak na obalne ekosustave.

Čelnici traže jačanje europskog sustava odgovora na požare te uspostavljanje još jedne regionalne protupožarne baze u zapadnom Mediteranu.

Nestašicu vode nazivaju jednim od najozbiljnijih klimatskih izazova Mediterana.

Među prioritetima su i umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i razvoj naprednih digitalnih vještina, ali i zaštita djece na internetu.

MED9 podržava rad na zajedničkom europskom pristupu digitalnoj dobnoj granici, uz istodobnu zaštitu privatnosti korisnika.

Na kraju deklaracije čelnici poručuju da žele „snažniju, sigurniju, konkurentniju, prosperitetniju, kohezivniju i otporniju Europsku uniju“ te Mediteran mira, stabilnosti i partnerstva.

Sljedeći summit MED9 održat će se 2027. godine u Portugalu.