Sud odbio ZET i Holding: Štrajk se nastavlja, konačna odluka u srijedu

Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga nastavlja se u utorak, nakon što su sindikati i gradska uprava prvi dan završili bez dogovora. Zagrebački javni prijevoz u ponedjeljak je gotovo potpuno stao, dok je odvoz otpada bio znatno smanjen. Većih poremećaja u radu bolnica, škola i vrtića nije bilo, a Zagreb je izbjegao prometni kolaps.

U prvoj smjeni prometovala su tek dva tramvaja i jedan autobus, dok ih u uobičajenim okolnostima na zagrebačkim ulicama bude oko 200, odnosno 300. ZET dnevno ostvari oko 400 tisuća putovanja, pa su građani tijekom štrajka uglavnom koristili bicikle, pješačili, organizirali zajedničke vožnje ili radili od kuće.

U najopterećenijem dijelu dana na zagrebačkim prometnicama bilo je oko 15 posto više automobila nego istoga dana prošlog tjedna, no veći prometni kolaps ipak je izostao.

Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-Zagreb objavio je u ponedjeljak navečer da nije dobio poziv poslodavca na sastanak te da u pregovorima nije bilo pomaka. Radnike iz kasnih smjena pozvao je da se upute u svoje garaže i ostanu u štrajku do kraja smjene.

„Sutra nastavljamo ponovno – isto, ali još odlučnije i još jače“, poručili su iz sindikata, najavljujući da će članove naknadno obavijestiti o daljnjim koracima.

Nastavak štrajka potvrdio je i Dražen Jović, predsjednik Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske. Predsjednik Sindikata vozača i prometnih djelatnika ZET-a Vladimir Jozić poručio je da će obustava rada trajati dok gradonačelnik ne ispuni njihove zahtjeve.

ZET traži zabranu štrajka

Istodobno se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi postupak o zakonitosti štrajka. Zagrebački holding, odnosno ZET, od suda traži da štrajk proglasi nezakonitim i zabrani njegovo provođenje.

Uz tužbu je podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi se štrajk obustavio do donošenja konačne odluke.

Sud je zahtjev za privremenu zabranu štrajka odbio. O konačnoj zakonitosti štrajka sud će odlučiti u utorak.

U postupku koji je pokrenuo Zagrebački holding obuhvaćena su tri reprezentativna sindikata: Sindikat komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikat prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.

Predmet je automatskom dodjelom pripao sutkinji izvjestiteljici Kseniji Jakovčević, a o tužbi odlučuje vijeće Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu.

Odvojeno od toga, pred sudom je održano i ročište povodom tužbe ZET-a protiv sindikata. Tužba je podnesena protiv Sindikatа prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikata autobusnog i tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.

Predmet je automatskom dodjelom pripao sutkinji izvjestiteljici Lidiji Bošnjaković. Sud je odbio zahtjev ZET-a za određivanje privremene mjere, a objava odluke zakazana je za utorak u 11.30 sati.

ZET: Kolektivni ugovor i dalje obvezuje na socijalni mir

Na ročištu su odvjetnici ZET-a ostali pri tužbi i svim njezinim navodima te odgovorili na argumente sindikata.

Ključni argument ZET-a jest da se odredbe starog kolektivnog ugovora nastavljaju primjenjivati, uključujući obvezu socijalnog mira.

„Kolektivni ugovor iz 2023. godine u članku 185. stavku 4. propisao je da u vremenu dok se ne potpiše novi ugovor ostaju na snazi sve odredbe ovog ugovora. Prema tome, sindikati i poslodavac ZET ugovorili su nastavak primjene kolektivnog ugovora u cjelini. S obzirom na to da se i nadalje primjenjuju sve odredbe ugovora, primjenjuje se i članak 181. stavak 2., koji propisuje da se za vrijeme poštivanja odredbi tog ugovora stranke obvezuju na socijalni mir“, rekao je odvjetnik ZET-a.

ZET smatra da kolektivni ugovor i dalje vrijedi u cijelosti te da su sindikati zbog toga obvezni poštovati klauzulu socijalnog mira. Kao argument naveo je i dopise sindikata kojima su tražili ostvarivanje prava povezanih sa sindikalnim radom.

„Pored toga, imenovano je i djeluje Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora koje je u dijelu sastavljeno i od predstavnika sindikata“, rekao je odvjetnik.

Drugi ključni argument ZET-a odnosi se na nužne poslove koji se tijekom štrajka ne smiju obustaviti.

Odvjetnik ZET-a ustvrdio je da štrajk nije smio početi prije utvrđivanja tih poslova. Prema njegovu tumačenju, takav postupak ne onemogućava štrajk, nego samo odgađa njegov početak.

„To je i logično, jer ako sindikat može započeti sa štrajkom bez da se utvrde ti nužni poslovi, onda je njihovo propisivanje u zakonu uopće bespotrebno“, rekao je.

ZET također tvrdi da je prijedlog za utvrđivanje nužnih poslova podnesen na vrijeme, odnosno do završetka postupka mirenja, te da su se sindikati potom uključili u postupak.

Odvjetnik je istaknuo i da je ZET dovoljno obrazložio štetu koju trpi zbog gotovo potpune obustave javnog prijevoza, osobito za građane koji ovise o javnom prijevozu pri odlasku na posao, u škole ili zdravstvene ustanove.

Sindikati: Socijalni mir više ne obvezuje

Odvjetnik prvog tuženika odbacio je tvrdnju da sindikate i nakon 31. ožujka 2026., kada je istekao kolektivni ugovor iz veljače 2023., i dalje obvezuje klauzula socijalnog mira.

Pozvao se na članak 199. Zakona o radu, prema kojem nakon isteka kolektivnog ugovora na snazi ostaju samo njegove normativne odredbe koje uređuju prava i obveze radnika iz radnog odnosa na koji se ugovor primjenjuje.

Prema njegovu tumačenju, kada bi obveza socijalnog mira ostala na snazi i nakon isteka kolektivnog ugovora, poslodavac bi mogao odgađanjem sklapanja novog ugovora praktički trajno onemogućiti pravo na štrajk.

Sindikati također smatraju da Zakon o radu ne uvjetuje zakonitost štrajka prethodnim utvrđivanjem nužnih poslova.

Odvjetnik sindikata ustvrdio je da je ZET taj postupak mogao pokrenuti još u ožujku 2023., ali da je prijedlog sindikatima poslao tek posljednjeg dana mirenja. Sindikati ga, prema njegovim riječima, nisu bili dužni prihvatiti.

Odbacio je i argument da šteta nastala zbog obustave rada štrajk čini nezakonitim, istaknuvši da je šteta očekivana posljedica štrajka.

Odvjetnik: „Nismo bili u ravnopravnom položaju“

Odvjetnik drugotuženika rekao je da je njegova stranka tužbu dobila tek dan prije ročišta.

„Iz tužbe se vidi da su se oni već 9. rujna počeli pripremati za ovaj parnični postupak“, rekao je.

Tvrdi da stranke u postupku nisu bile u ravnopravnom položaju. Kao argument naveo je vrijeme predaje tužbe.

„Iz tužbe je razvidno da je tužitelj tužbu predao u petak, 25. rujna u 15.15 sati, kad više stručne i administrativne službe na Sudu ne rade“, rekao je, dodajući da je zakonom propisan rok od četiri dana.

Na kraju je ustvrdio da takav tijek događaja pokazuje da se, prema njegovu mišljenju, nije pregovaralo u dobroj vjeri.

„Pritom ne mislim na Upravu ZET-a, nego na gradonačelnika. Važno je da to znaju i građani Zagreba“, rekao je odvjetnik.