HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026 Top vijest

Branitelji pamte, institucije zaboravljaju

Branitelji pamte, institucije zaboravljaju
Foto: Ilustrativna generirana slika AI

U Hrvatskoj se o ratu sve češće govori kao o administrativnom događaju. Kao da se ne radi o krvavom raspadu jednog sustava i obrani drugoga, nego o tehničkom problemu koji je riješen potpisom na papiru. Takav govor o Domovinskom ratu – bez emocije i bez stvarnog sadržaja – nije slučajan. On je posljedica politike koja želi rat zadržati u protokolu, ali ga ukloniti iz savjesti.

Domovinski rat danas se u javnosti sve češće svodi na nekoliko dopuštenih rečenica: da je bio težak, da su svi stradali i da se treba okrenuti budućnosti. No rijetko se jasno kaže tko je branio, a tko napadao. Rijetko se kaže zašto se uopće moralo ginuti. Još rjeđe se govori o tome kako su ljudi otišli u rat bez opreme, bez sigurnosti i bez garancije da će se vratiti. Umjesto istine dobili smo neutralni jezik, a neutralni jezik u ratu znači – zaborav.

Institucije su prve koje su taj zaborav uvele u praksu. Spomen-dani su svedeni na protokol, vijenci se polažu po rasporedu, a govori su unaprijed napisani tako da nikoga ne uznemire. Branitelji se pozivaju da stoje u pozadini, dok se u prvi plan guraju političke poruke o „pomirbi“ i „novim izazovima“. Pomirba bez istine nije pomirba – ona je prikrivanje. A prikrivanje znači da se žrtva gura u tišinu, a odgovornost u maglu.

Sličan obrazac postoji i u drugim ratovima. Prvi svjetski rat danas se prikazuje kao povijesna nužnost, a ne kao masovno klanje radnika i seljaka za interese careva. Drugi svjetski rat često se svodi na sukob ideologija, dok se zaboravlja da su cijele obitelji nestajale u logorima i bombardiranjima. Današnji ratovi, od Bliskog istoka do Ukrajine, u medijima se pretvaraju u karte bojišnica i analize oružja, dok su stvarni ljudi tek statistika.

Razlika je u tome što Domovinski rat još nije povijest – on je živa rana. Branitelji ga nose u tijelu, u bolestima, u invalidnosti, u noćnim morama i tišini. Kada se o tom ratu govori hladno, bez sadržaja, poruka je jasna: vaše iskustvo nije važno, važan je politički mir. A politički mir često znači da se ne smije govoriti preglasno, da se ne smije postavljati neugodna pitanja i da se ne smije podsjećati tko je što radio.

Takav govor nije samo uvredljiv, nego je i opasan. Jer briše granicu između agresije i obrane. Ako je sve isto, onda nitko nije odgovoran. Ako nitko nije odgovoran, onda se može ponoviti. Upravo zato se Domovinski rat pokušava pretvoriti u opću frazu – u rat „svih protiv svih“. Time se braniteljima oduzima smisao njihove borbe, a društvu se oduzima jasna pouka.

Rat bez emocije u govoru znači rat bez ljudskog lica. A rat bez ljudskog lica najlakše se ponavlja. Povijest to pokazuje iznova: kad se rat pretvori u statistiku, mladi ga prestaju shvaćati ozbiljno. Tada se ponovno govori o oružju, granicama i interesima, a ne o grobovima, razrušenim kućama i obiteljima koje nikada nisu dočekale svoje.

Zato govor o Domovinskom ratu mora biti istinit, a istina ima emociju. Ne mržnju, nego odgovornost. Ne osvetu, nego pamćenje. Branitelji nisu branili apstraktne vrijednosti, nego stvarne domove i stvarne živote. Ako se to izbriše iz jezika, izbrisat će se i iz svijesti. A društvo koje se srami vlastite obrane, vrlo brzo nauči živjeti s tuđom laži.

Govor o ratu bez emocije i bez sadržaja nije znak zrelosti društva, nego znak umora savjesti. A umorna savjest lako prihvati novu nepravdu, baš kao što je nekada prihvatila staru.

Izvor:Portal dnevnih novosti

#hrvatski branitelji #emocije #Domovinski obrambeni rat #žrtve u domovinskom ratu #birokracija

Više iz kategorije: HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026

Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu

Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu

Umirovljeni poručnik HV-a Tomislav Tomečić prisjeća se napetog jutra 9. rujna 1993. kada je njegova postrojba protuzračne obrane branila Velebit od neprijateljskog zrakoplovstva. Potresno svjedočanstvo iz Domovinskog rata.

prije 2 dana
Vlak slobode – put kojim se vratila nada

Vlak slobode – put kojim se vratila nada

Za mene je 26. kolovoza 1995. upravo takav dan.Toga jutra iz Zagreba je prema Splitu krenuo vlak koji je nosio mnogo više od putnika. Nakon više od četi...

26. 8. 2026.
Tri eura za mjesec rata: braniteljima povećanje ili novo mazanje očiju? Top vijest

Tri eura za mjesec rata: braniteljima povećanje ili novo mazanje očiju?

Trideset i pet godina nakon 1991. hrvatska država ponovno je izračunala koliko vrijedi vrijeme provedeno u obrani zemlje.Rezultat?Tri eura za mjesec bor...

24. 8. 2026.
Uloga srpskih paravojnih formacija u agresiji Srbije, Crne Gore i "JNA" na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

Uloga srpskih paravojnih formacija u agresiji Srbije, Crne Gore i "JNA" na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

Začetak srpskog paravojnog organiziranja u posljednjem desetljeću XX. stoljeća seže u razdoblje kad se u pokrajini Kosovo u godinama nakon pobune albans...

24. 8. 2026.
Zašto se istina mora braniti iznova

Zašto se istina mora braniti iznova

Činjenice o Domovinskom ratu često se gube u prešućivanju i poluistinama. Saznajte zašto je ključno neprestano braniti istinu za nove generacije.

18. 8. 2026.
Kada je počeo Domovinski rat?

Kada je počeo Domovinski rat?

Istražite različite perspektive o početku Domovinskog rata. Od Pakraca i Plitvica do 'Balvan revolucije' 1990. – otkrijte zašto nema službenog datuma.

17. 8. 2026.
31. obljetnica VRO Oluja, pobjede Hrvatske vojske i policije

31. obljetnica VRO Oluja, pobjede Hrvatske vojske i policije

Pročitajte o 31. obljetnici VRO Oluja, pobjedničke operacije Hrvatske vojske i policije kojom je oslobođeno 18,4% hrvatskog teritorija i vraćena cjelovitost države.

5. 8. 2026.
DVIJE KOLONE KOJE SE NE MOGU IZJEDNAČITI: Jedna je izlazila iz grada smrti, druga iz poražene paradržave

DVIJE KOLONE KOJE SE NE MOGU IZJEDNAČITI: Jedna je izlazila iz grada smrti, druga iz poražene paradržave

Analiza dviju kolona iz Domovinskog rata: one iz Vukovara 1991. i one iz Krajine 1995. Saznajte zašto ih povijesno i moralno nije moguće izjednačiti.

1. 8. 2026.
Svečano otvoreno obnovljeno Spomen-područje u Zalužnici u čast 19 poginulih hrvatskih branitelja

Svečano otvoreno obnovljeno Spomen-područje u Zalužnici u čast 19 poginulih hrvatskih branitelja

Obnovu spomen-područja inicirala je Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Senja, a projekt je ostvaren zajedničkim zalaganjem Ličko-senjs...

28. 7. 2026.
Tko briše 1991. godinu, mijenja značenje 1995.

Tko briše 1991. godinu, mijenja značenje 1995.

Trideset i pet godina nakon početka Domovinskog rata traje pokušaj da se agresija na Hrvatsku pretvori u neodređeni sukob dviju strana. Buduće generacij...

27. 7. 2026.
Branitelji kao oslonac zajednice: udruge skrbe za više od 450 starijih i osoba s invaliditetom

Branitelji kao oslonac zajednice: udruge skrbe za više od 450 starijih i osoba s invaliditetom

Hrvatske braniteljske udruge proširuju djelovanje: od čuvanja uspomene do aktivne skrbi za starije, nemoćne i osobe s invaliditetom. Primjer iz Rijeke nudi besplatnu fizioterapiju.

23. 7. 2026.
Rijeka izbrisala grb HOS-a: Je li mural hrvatskim braniteljima za Ivu Rinčić vandalizam

Rijeka izbrisala grb HOS-a: Je li mural hrvatskim braniteljima za Ivu Rinčić vandalizam

Grad Rijeka izbrisao je grb HOS-a s murala posvećenog Domovinskom ratu. Je li uklanjanje obilježja branitelja vandalizam ili politička poruka gradonačelnice Ive Rinčić? Analiziramo kontroverzu.

17. 7. 2026.

Prikazano 12 od 48 članaka.